Rezolucija Europskog parlamenta o ubrzavanju inovacija u području čiste energije

Europski parlament,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenoga 2016. naslovljenu „Ubrzavanje inovacija u području čiste energije” (COM(2016)0763),

– uzimajući u obzir Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji je Europska unija ratificirala 4. listopada 2016.,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna 2015. naslovljenu „Ususret integriranom strateškom planu za energetsku tehnologiju: ubrzavanje preobrazbe europskog energetskog sustava” (C(2015)6317),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. veljače 2015. naslovljenu „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” (COM(2015)0080) i svoju rezoluciju od 15. prosinca 2015. naslovljenu „Ususret europskoj energetskoj uniji”(1) ,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca 2011. naslovljenu „Energetski plan 2050.” (COM(2011)0885) i svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o Energetskom planu do 2050. – energetska budućnost(2) ,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2016. o upravljanju energetskom unijom (COM(2016)0759), a posebno dimenziji energetske unije koja se tiče „istraživanja, inovacija i konkurentnosti”, osobito članak 22. o „Integriranom izvješćivanju o istraživanju, inovacijama i konkurentnosti”,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)(3) ,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljenu „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” (COM(2017)0376),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzećaˮ COM(2016)0733,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za regionalni razvoj (A8-0005/2018),

_____________________INTERMEZZO_________________

Donirajte udrugu Mlada pera

_____________________________________________________

A. budući da istraživanje, razvoj i inovacije čine zasebnu dimenziju energetske unije EU-a te da istraživanje, razvoj i inovacije u području energije na ključan način doprinose vodećoj industrijskoj ulozi EU-a, njegovoj globalnoj konkurentnosti, održivom rastu, otvaranju radnih mjesta, kao i cjelokupnoj energetskoj sigurnosti država članica i Unije jer se zahvaljujući njima smanjuje ovisnost o uvozu energije i potiče učinkovita i održiva uporaba svih izvora energije;

B. budući da EU i dalje na globalnoj razini prednjači u energetskim inovacijama visoke kvalitete i niskih emisija, među ostalim i u energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije i novim čistim tehnologijama, što Uniji daje čvrste temelje za daljnji napredak u istraživanju i inovacijama povezanima s čistom energijom, uključujući i razvoj baterija za e-mobilnost i skladištenje energije; budući da ambiciozna i ciljana klimatska i energetska politika, posebno u sklopu okvira klimatske i energetske politike do 2030. i energetskog plana do 2050., na ključan način doprinose toj vodećoj ulozi; budući da je u tom smislu Pariškim sporazumom znatno povećana globalna ambicioznost kao i konkretne obaveze potpisnica u području ublažavanja klimatskih promjena; budući da EU i dalje mora biti ambiciozan u svojim politikama i instrumentima kako bi slao odgovarajuće signale za ulagače te kako ne bi izgubio svoju ulogu globalnog tržišnog predvodnika kada je riječ o istraživanju i inovacijama povezanima s čistom energijom;

C. budući da su napredak u području inovacija temeljenih na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima te napredak u području istraživanja i razvoja ključni čimbenici buduće konkurentnosti EU-a, uključujući europsku industriju; budući da će EU samo uvođenjem troškovno učinkovitih inovacija i povećanim naporima u pogledu istraživanja i razvoja u tom konkretnom sektoru postati „broj jedan u svijetu u području obnovljivih izvora energije” ; budući da se provedba načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu” treba temeljiti na snažnoj inovacijskoj politici na europskoj razini, osobito u vezi s integracijom sustava;

D. budući da je potpuno funkcionalno i konkurentno unutarnje energetsko tržište s odgovarajućim regulatornim okvirom i infrastrukturom ključno za daljnje poticanje istraživanja, razvoja i inovacija i maksimizaciju tržišne primjene novih čistih tehnologija u svim regijama EU-a te da pruža ekonomiju razmjera kao i regulatornu i ulagačku sigurnost, omogućujući na taj način Uniji da u potpunosti iskoristi potencijal tehnološki neutralnih energetskih inovacija kojima se potiče učinkovitost, održiva uporaba energetskih izvora s niskim emisijama i decentralizirana rješenja i tehnologije za proizvodnju, skladištenje i prijevoz;

E. budući da bi inovacije u području čiste energije trebale doprinositi i cjenovno prihvatljivoj opskrbi energijom za europske potrošače time što će im omogućiti niže tarife energije, veći nadzor nad potrošnjom i proizvodnjom energije te im ponuditi proizvode i usluge s manjom energetskom potrošnjom;

F. budući da bi energetska politika i financijski instrumenti EU-a i njegovih država članica, uključujući i relevantna javna ulaganja, trebali biti osmišljeni na način da se njima u potpunosti iskoristi sve brži tehnički napredak te da bi prvenstveno trebali biti usmjereni na postupan prijelaz na čiste i visoko učinkovite energetske sustave s niskim emisijama; budući da je financiranje iz privatnog sektora često nedovoljno ili nedostupno zbog tržišne, tehnološke ili znanstvene nesigurnosti; budući da EU treba slati snažne i dosljedne signale i stvarati poticaje kako bi se omogućila sigurnost ulagača i potaknula privatna ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj te stavljanje na tržište u području čiste energije;

G. budući da inovacije ponajprije pokreću inovatori i potražnja na tržištu; budući da bi Komisija svoje napore trebala usmjeriti prvenstveno na uspostavu poticajnog okvira za inovatore, koji obuhvaća mjere od pojednostavljenja pristupa financiranju istraživanja do pretvaranja znanja u komercijalno održive proizvode; budući da u tom pogledu mogu biti korisna partnerstva istraživača i relevantnih partnera u području industrije;

H. budući da energetske subvencije utječu na tržišne cijene te da se njima prikrivaju stvarni troškovi energije iz različitih izvora i stvarni trošak tehnologija povezanih s energijom, što se negativno odražava na uvjete za istraživanje i ulaganje u inovacije u području čiste energije, kao i na njezino kasnije uvođenje; budući da bi se subvencije, iako bi ih trebalo postupno ukinuti, u međuvremenu trebale ograničiti na privremene instrumente usmjerene na stvaranje jednakih uvjeta i konkurentnog tržišta, čime će se potaknuti primjena novih čistih tehnologija, posebno u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije;

I. budući da bi procjenu životnog ciklusa emisija stakleničkih plinova iz energetskih izvora, distribucijskih mreža i tehnologija trebalo uzeti kao referencu prilikom rješavanja pitanja konkretnih politika i poticaja na razini EU-a kojima je cilj zalaganje za čista i energetski učinkovita rješenja i tehnologije s niskim emisijama, uključujući održivu nabavu sirovina i minerala; budući da bi naglasak trebalo staviti na inovacije u području čiste energije koje su izravno važne za građane i proizvođače-potrošače i koje im omogućuju da sudjeluju u energetskoj tranziciji, a i sam tu tranziciju čine pristupačnijom;

J. budući da su u sklopu 7. Okvirnog programa i programa Obzor 2020. istraživanje i inovacije povezani s energijom prepoznati kao jedan od prioriteta te da bi to tako trebalo biti i u sklopu 9. Okvirnog programa ako se u obzir uzmu obveze Unije u okviru energetske unije i Pariškog sporazuma, a s ciljem da se na učinkovitiji način poveća javno i privatno financiranje istraživanja i razvoja te da se smanje ulagački rizici najperspektivnijih inovacija u području čiste energije, posebno kada je riječ o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije;

K. budući da prometni sektor predstavlja jednu trećinu potrošnje energije u EU-u, ima golem potencijal kada je riječ o energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisija ugljika te bi stoga trebao imati ključnu ulogu u prijelazu na nova energetska rješenja i društvo s niskim razinama emisija ugljika;

_____________________INTERMEZZO_________________

Donirajte udrugu Mlada pera

_____________________________________________________

1. pozdravlja komunikaciju Komisije kojom se uspostavlja okvir za ubrzavanje inovacija EU-a u području čiste energije; ističe potrebu za regulatornim i financijskim okvirom za energetske inovacije koji bi bio usklađen s energetskim planom EU-a do 2050. i obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma te kojim bi se poticala učinkovita i održiva uporaba svih izvora energije, što bi rezultiralo energetskim uštedama i širom koristi, među ostalim u području zdravlja, sigurnosti te kvalitete vode i zraka, a istovremeno bi se osigurala industrijska konkurentnost Unije, sigurnost njezine opskrbe energijom i usklađenost s obvezama iz Ugovora o EU-u, kao i sveobuhvatan odgovor na pitanja povezana sa zaštitom okoliša; prepoznaje da je okvir za ubrzanje inovacija EU-a u području čiste energije sastavni dio šireg niza zakonodavnih prijedloga iz paketa „Čista energija za sve Europljane” te da bi se zahvaljujući tom okviru stoga pojačali njegovi brojni elementi, obveze Unije u skladu s Pariškim sporazumom te šire zakonodavstvo i načela energetske unije, posebno ona koja su vidljiva u klimatskom i energetskom okviru do 2030. i Energetskom planu do 2050., uz poštovanje odredbi iz članaka 191. i 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

2. uviđa da je uspješno uvođenje energetskih inovacija višedimenzionalan izazov kojim su obuhvaćena pitanja povezana s lancem vrijednosti i na strani opskrbe i na strani potražnje, ljudskim kapitalom, dinamikom tržišta, regulativom, inovacijama i industrijskom politikom; ističe da hvatanje u koštac s tim izazovom iziskuje angažiranost građana, i to i potrošača i proizvođača-potrošača, kao i širi ekosustav dionika, uključujući akademsku zajednicu, organizacije u području istraživanja i tehnologije, MSP-ove, start-up poduzeća, energetska i građevinska poduzeća, pružatelje usluga mobilnosti, pružatelje usluga, proizvođače opreme, poduzeća u području informacijske tehnologije i telekomunikacija, financijske institucije, vlasti na razini Unije kao i nacionalna, regionalna i lokalna tijela, zajednice energije iz obnovljivih izvora, nevladine organizacije, edukatore i kreatore javnog mnijenja; ističe vrijednost novih poslovnih modela koji upotrebljavaju inovativnu digitalnu tehnologiju za, među ostalim, optimizaciju vlastite proizvodnje, skladištenja, razmjene i potrošnje vlastite čiste energije na licu mjesta te povećavanje pristupa obnovljivim izvorima energije, među ostalim za kućanstva koja su pogođena energetskim siromaštvom;

3. smatra da troškovno učinkovita energetska tranzicija na sustave koji su ekološki prihvatljivi, usmjereni na potrošača te digitaliziraniji i decentraliziraniji, s aktivnim proizvođačima-potrošačima i zajednicama proizvođača-potrošača zahtijeva istraživanje i primjenu inovacija u svim sektorima energetskog sustava, uključujući sistemska rješenja koja nisu specifična za određenu tehnologiju, među ostalim ona koja su usmjerena na učinkovitost i decentraliziranu proizvodnju energije; uviđa da ta tranzicija potiče nove organizacijske modele, osobito u proizvodnji, prijenosu, distribuciji i skladištenju energije, elektromobilnosti, poslovnom upravljanju i upravljanju potrebama te u uslugama pružanja energije; prepoznaje potrebu za zajedničkim standardima u cilju poticanja povezanog i digitaliziranog energetskog sustava; ističe ulogu koju veliki održivi pilot-projekti, uključujući i one na razini zajednice, mogu imati u primjeni sistemskih energetskih inovacija;

4. podsjeća da bi energetska učinkovitost trebala biti transverzalan i horizontalan prioritet u okviru politike istraživanja i inovacija EU-a i primjenjivati se na sve sektore, da se ne bi trebala ograničavati na projekte povezane s energijom te da bi trebala sustavno promicati i poticati proizvodnju energetski učinkovitijih postupaka, usluga i proizvoda, kao i to da bi se načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” trebalo primjenjivati u cijelom energetskom lancu, što uključuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije;

PREPORUKA:  Digitalno silovanje širi se internetom

5. prepoznaje važnost daljnje liberalizacije europskih energetskih tržišta, osobito uklanjanjem prepreka slobodnom određivanju cijena i postupnim ukidanjem energetskih subvencija u cilju lakšeg stvaranja novih inovacija i uvođenja novih tehnologija koje vode k održivijoj potrošnji energije te kojima se potiče sve veća opskrba energijom iz obnovljivih izvora, kao i u cilju ostvarivanja jednakih uvjeta i konkurentnog tržišta koje može pružiti bolju ponudu energije za potrošače, proizvođače-potrošače, zajednice i poduzeća;

Dosljednost djelovanja EU-a

6. smatra da istraživanje, razvoj i inovacije u području čiste energije na ključan način ovise o stabilnom tržištu te predvidljivosti i sigurnosti regulatornog okvira, za što su potrebni ambiciozna i ostvariva dugoročna politička vizija koja uključuje ciljeve i obveze povezane s energijom i klimom, trajni ciljani poticaji i strpljiv poduzetnički kapital kako bi se postigli jednaki uvjeti za sve tehnologije i na taj način poticala inovativnost, olakšala opskrba energijom, smanjile prepreke ulasku na tržište i inovacijama u području čiste energije olakšalo da dosegnu kritičnu masu potrebnu za stavljanje na tržište; pozdravlja i potiče usmjerenost na ključne tehnologije, kako je potvrđeno u Strateškom planu za energetsku tehnologiju i komunikaciji Komisije; ponavlja odredbe članka 194. UFEU-a i napominje da se one moraju odražavati u političkim i financijskim instrumentima za potporu inovacijama u području čiste energije; naglašava, međutim, da je potrebno veću važnost pridati transverzalnim, međusektorskim, sistemskim inovacijama u području energije, kao i promicanju obrazovanja i poduzetništva jer tehnologija nije jedini pokretač inovacija; ističe da se tim sustavnim pristupom na učinkovit način moraju moći integrirati različita dostupna rješenja ili rješenja u procesu razvoja, posebno u pogledu energetske učinkovitosti i integracije obnovljivih izvora energije; poziva na korištenje europskih tehnoloških i inovacijskih platformi kako bi se utvrdile potencijalne inovacije u području čiste energije koje zaslužuju ciljanu potporu;

7. potiče Komisiju i države članice te, po potrebi, regionalne vlasti da uspostave mehanizme za koordinaciju istraživačkih programa i programa energetske inovacije na razini EU-a, na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se stvorile sinergije i izbjeglo udvostručavanje i na taj način zajamčila najdjelotvornija moguća upotreba postojećih resursa i infrastrukture te izvora energije koji su dostupni u državama članicama, u cilju maksimizacije tržišne primjene novih tehnologija i inovacija i promicanja novih poslovnih modela diljem EU-a; smatra da uključivanje relevantnih informacija u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove može doprinijeti ostvarenju tog cilja; u tom kontekstu ističe važnost promicanja najbolje prakse i razmjene informacija kao i pojednostavljenja pravila o sudjelovanju u programima energetske inovacije za sve organizacije, poduzeća, sveučilišta i institute, i iz EU-a i iz trećih zemalja;

8. pozdravlja predanost Komisije daljnjem financiranju temeljnih istraživanja u okviru programa Obzor 2020. i Europskog istraživačkog vijeća; ističe potrebu za dodatnim povećanjem financiranja suradničkih istraživanja u okviru društvenih izazova koji su u sklopu programa Obzor utvrđeni za područje energije, ali i za pojednostavljenjem energetskih inovacija u okviru ostalih društvenih izazova; prima na znanje prijedlog Komisije za jačanje inovacija koje omogućuju osnivanje tržišta uspostavom Europskog vijeća za inovacije, uz Inicijativu za novoosnovana i rastuća poduzeća, čime se doprinosi generiranju revolucionarnih inovacija koje mogu osvojiti i s pomoću kojih se mogu osnivati nova tržišta; smatra da uspostava tržišnih instrumenata financiranja (kao što su zajmovi i vlasnički kapital) ne bi trebala biti na štetu bespovratnih sredstava kojima se neprofitnim i javnim dionicima, kao što su akademska zajednica, sveučilišta i civilno društvo, omogućuje da sudjeluju u transnacionalnim europskim projektima visoke vrijednosti;

9. zabrinut je zbog mnogobrojnosti i složenosti postojećih financijskih instrumenata i ističe potrebu za većom dosljednosti među relevantnim fondovima, uključujući strukturne fondove, koji su posvećeni projektima čiste energije i za time da postojeći financijski instrumenti na razini EU-a i država članica budu sveobuhvatniji; poziva Komisiju da popiše različite izvore i instrumente financiranja u vrijednosnom lancu i smatra da bi trebalo razmotriti mogućnost objedinjavanja raznih instrumenata, pri čemu se mora voditi računa o tome da se ne ugrozi komplementarnost; nadalje smatra da neke države članice nisu u stanju razviti mjere potpore za inovacije povezane s energijom, posebno kroz nacionalne programe financijske potpore te u tom pogledu poziva Komisiju da ojača te kapacitete i istodobno zajamči usklađen i pojednostavljen financijski okvir EU-a za inovacije u području čiste energije;

10. poziva Komisiju da provede evaluaciju uspješnosti svojih financijskih instrumenata i sredstava povezanih s energijom te da brzo reagira kako bi se ti instrumenti poboljšali ako se utvrde konkretni zastoji, nedosljednosti ili potreba za poboljšanjem te da navedene instrumente i sredstva prilagodi novim energetskim ciljevima EU-a;

11. poziva Komisiju da u okviru industrijske politike Unije predloži fokusiranu, dugoročnu i tehnološki neutralnu energetsku dimenziju utemeljenu na velikoj energetskoj učinkovitosti, daljnjoj liberalizaciji tržišta i većoj transparentnosti kako bi se izbjegla izgubljena ulaganja; ističe da bi ta dimenzija trebala biti sastavni dio strategije Unije za industrijsku politiku i njezina akcijskog plana; ističe ulogu inovativnih procesa i tehnologija u poboljšanju emisijskih vrijednosti energetski intenzivnih industrija; poziva Komisiju da u području istraživanja i inovacija prednost da učinkovitom iskorištavanju energije i resursa te potiče države članice da prihode s dražbi u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova odgovorno ulažu u energetsku učinkovitost i održive tehnologije s niskim razinama emisija; naglašava osnivanje fonda za inovacije radi potpore inovacijama u području tehnologija i procesa s niskom razinom emisija ugljika tijekom IV. faze sustava za trgovanje emisijskim jedinicama (ETS); ključnim smatra promicanje sustava otvorenih inovacija u kojemu industrija i poduzeća udružuju svoje raznovrsno stručno znanje i zajedno razvijaju visokokvalitetna održiva rješenja; prepoznaje ulogu Foruma za industrijsku konkurentnost čiste energije u uvođenju ključnih energetskih inovacija, pa tako i u sektorima fotonaponskih ćelija i energije vjetra, ali po mogućnosti i među ostalim i za rješenja za skladištenje energije, hvatanje i skladištenje ugljika te bioprocese u kojima nastaje energija; pozdravlja činjenicu da se Komisija zalaže za i podupire inicijative koje industrijski sektor poduzima kako bi promicao vodeću svjetsku ulogu EU-a kada je riječ o rješenjima za čistu energiju i tehnologiju s niskim emisijama;

12. podsjeća da fotonaponska industrija mora biti u središtu europske industrijske politike kako bi se odgovorilo na potražnju na rastućem svjetskom tržištu u okolnostima u kojima se najveći dio fotonaponskih ćelija i modula danas proizvodi izvan Europske unije, uglavnom u Kini; ističe potrebu da EU u cijelosti bude integriran u novi investicijski ciklus kako bi zadržao vodstvo kad je riječ o istraživanju i razvoju u području strojeva za proizvodnju fotonaponskih ćelija i nekim drugim segmentima kao što su inverteri, sirovine, fotonaponske ćelije ugrađene u zgrade, funkcioniranje i održavanje te pri uravnoteženju sustava; dodatno naglašava potrebu da se zadrži vlastita stručnost u integraciji sustava, kao što su rješenja malih razmjera u području fotonaponskih ćelija za zemlje u razvoju;

13. potiče Komisiju i države članice da pri razmatranju energetskog sektora i drugih srodnih sektora povećaju napore da se podupru inovacije u području održive nabave sirovina, boljeg dizajniranja proizvoda, recikliranja, oporabe i kaskadne upotrebe postojećih metala i materijala u kontekstu kružnoga gospodarstva i ušteda energije;

14. uviđa veze između digitalizacije, IT tehnologija te istraživanja i inovacija u području energije, osobito u pogledu poboljšanog prikupljanja podataka, interoperabilnosti i s time povezane sigurnosti podataka i jamstava privatnosti; smatra da tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kao što je sustav blockchain , mogu imati ulogu u poboljšanju učinkovitosti procesa povezanih s energijom i poticanju građana da se uključe u transformaciju energetskog sustava, uključujući putem uzajamne trgovine energijom; s tim ciljem poziva Komisiju da potiče tu inicijativu, poboljša svoj regulatorni okvir i zajamči dosljednost među povezanim aspektima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta, strategija kibersigurnosti i europskog okvira za zaštitu podataka kako bi se ojačala sposobnost Unije da bude predvodnik u tom novom trendu;

15. poziva Komisiju da osnuje tim s posebnim zadatkom sastavljen od članova različitih službi koji bi između ostalog:
(a) omogućio planiranje nove zajedničke politike za istraživanja i inovacije u cilju osiguravanja dosljednosti, usklađenosti i izbjegavanja čestih promjena prioriteta;
(b) identificirao relevantne dionike u širim ekosustavima energetske inovacije u EU-u, na svim razinama i u svim sektorima, uključujući tehnologije temeljene na energiji vjetra na moru i ostale tehnologije temeljene na obnovljivim izvorima energije;
(c) utvrdio postojeće forume dionika za istraživanje i inovacije u području energije, osobito energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; promicao uspostavu klastera, integraciju u međunarodne mreže za stvaranje vrijednosti, ulaganja i inovacije; pružio alate za međusektorske, međudisciplinarne i međuregionalne razmjene, među ostalim o projektima energetskih inovacija, nacionalnim i lokalnim dugoročnim inovacijskim politikama u području energije, mogućnostima zajedničkog ulaganja, uključivanju građana u energetsku tranziciju i lokalnim inicijativama;
(d) potaknuo javna tijela na svim razinama da osmisle planove za prikupljanje kapitala i ponude poticaje za inovacije u području čiste energije u cilju jačanja povjerenja ulagača i mobilizacije privatnog kapitala;
(e) uspostavio zbirku najboljih praksi, političkih i financijskih instrumenata u području energije, uključujući javno-privatna partnerstva, javnu nabavu i porezne poticaje, mehanizama razmjene i informiranja, komunikacijskih instrumenata i kampanja, kao i operativne smjernice i tehničku potporu za mobilizaciju inovacija u području čiste energije, primjenu i uključivanje proizvođača potrošača kako bi se zajamčilo da EU može na odgovarajući način podržati sve faze inovacijskog ciklusa i u konačnici ponuditi praktičan skup alata državama članicama, lokalnim tijelima i dionicima;
(f) razmotrio načine za sastavljanje pojednostavljenih i fleksibilnih pravila koja pogoduju inovacijama za sudjelovanje u 9. okvirnom programu i odredbama o europskim strukturnim i investicijskim fondovima, a pri tome se usmjerio na postizanje većeg dugoročnog učinka, kako bi se bolje uskladila pravila, izbjeglo trošenje resursa podnositelja zahtjeva te promicala izvrsnost u inovacijama u cijeloj Europi;
(g) uspostavio mehanizam radi potpore transnacionalnom energetskom ekosustavu za start-up poduzeća, uključujući europski sustav inkubatora, kako bi se zajamčilo da se uvođenjem energetskih inovacija i poslovnih modela na tržište prebrodi „dolina smrti” u inovacijskom ciklusu;
(h) povećao sinergiju s Obzorom 2020. i ostalim financijskim inicijativama kako bi se ojačala izgradnja kapaciteta za istraživanje i inovacije u manje uspješnim regijama u EU-u;
(i) savjetovao europske institucije o dosljednim praksama javne nabave, potičući tako veću primjenu energetskih inovacija; pomogao definirati konkretne ciljeve u javnoj nabavi inovativnih rješenja na europskoj razini;
(j) sastavio konkretne prijedloge u cilju uspostave efektivnih savjetodavnih struktura za inovatore po sustavu „sve na jednom mjestu” na temu financiranja energetskih inovacija s pomoću fondova i instrumenata dostupnih na razini EU-a, država članica i Europske investicijske banke te iz ostalih potencijalnih privatnih izvora; poboljšao tehničku pomoć objedinjavanjem informacija o mogućnostima privatnog i javnog financiranja i usmjerio podnositelje zahtjeva prema najprimjerenijem mehanizmu financiranja, posebno u području energetske učinkovitosti gdje je združivanje malih projekata u veće portfelje neophodno;
(k) utvrdio načine uvođenja inicijativa za promicanje inovativnih rješenja u području energije u javnom sektoru u zakonodavstvo EU-a o javnoj nabavi;

PREPORUKA:  Video: Sestra pjevajući pomogla bratu sa Down sindromom da progovori prije 3. godine usprkos nevjerici doktora

16. ističe da javna nabava može biti pokretač inovacija i potaknuti održiviji rast, kako je prepoznato i u ciljevima održivog razvoja; ukazuje na to da je izbor održivih proizvoda, usluga i javnih radova ključan i da može stvoriti vodeća ili nova tržišta za inovativne proizvode; pozdravlja inicijativu Komisije da u okviru inicijative za novoosnovana i rastuća poduzeća uvede mjere o javnoj nabavi u EU-u kako bi, među ostalim, potaknula države članice da postavljaju ambiciozne ciljeve u pogledu nabave inovacija; dodatno ističe ulogu koju lokalna i regionalna tijela mogu imati u pružanju dobrog primjera i sudjelovanju u razmjeni dobrih praksi u forumima kao što je Sporazum gradonačelnika;

17. potiče Komisiju da ojača komponentu inovacijskog kapaciteta u okviru provjere konkurentnosti u procjenama učinka i da primijeni instrument za istraživanje i razvoj na sve nove prijedloge energetske politike i reviziju postojećeg zakonodavstva, ne ugrožavajući pritom učinkovitost zakonodavstva;

18. zahtijeva da Komisija zajamči da njezino djelovanje u području inovacija s jedne strane, i standarda i interoperabilnosti s druge strane, u cijelosti bude povezano kako bi EU postao globalni predvodnik u postavljanju standarda u sektorima čiste energije integriranima u „internet stvari”; u tom kontekstu kao primjer pozdravlja razvoj novog europskog standarda za pametne uređaje (Saref), kojim bi se mogla stvoriti nova referentna terminološka osnova za podatke o energiji na razini EU-a, čime bi se omogućila razmjena informacija između kućanskih uređaja i bilo kojeg sustava za upravljanje energijom;

19. podsjeća da politike u području energetskih inovacija moraju biti usklađene s obvezom EU-a da sačuva i poveća ponore CO2 uz istodobno očuvanje bioraznolikosti, osobito u šumama, na kopnu i u moru;

20. potiče relevantne države članice da na odgovarajući način doprinesu ostvarenju cilja EU-a da 3 % BDP-a ulaže u istraživanje i razvoj; napominje da bi ukupno povećanje na 3 % dodatno donijelo više od 100 milijardi EUR godišnje za istraživanje i inovacije u Europi; podsjeća da se očekuje kako će dvije trećine sredstava za istraživanje i razvoj doći iz privatnog sektora;

Dugoročna sigurnost financiranja

21. ponavlja svoj poziv da se ukupni proračun za 9. okvirni program poveća na najmanje 120 milijardi EUR i potiče Komisiju da razmjer financiranja za održive energetske projekte s niskim emisijama u okviru 9. okvirnog programa poveća za barem 50 % iznad odgovarajućih iznosa u programu Obzor 2020. kako bi se osigurala dostatna sredstva za potporu energetskoj tranziciji EU-a i efektivnoj provedbi energetske unije; osobito poziva na jačanje financijskih sredstava u okviru 9. okvirnog programa radi poticanja otkrića i inovacija kojima se stvaraju tržišta, posebno među malim i srednjim te start-up poduzećima; naglašava koliko su snažni kriteriji izvrsnosti važni da bi se EU pretvorilo u globalni centar za inovacije, istraživanje i vodeće tehnologije, uključujući pionirsko istraživanje bez unaprijed utvrđenog cilja („blue sky ” istraživanje); upućuje na rezultate privremene evaluacije Obzora 2020. koji pokazuju da je program 1. siječnja 2017. bio ispod zadanog cilja kad je riječ o rashodima za klimu i održivost; pozdravlja to što su u proračunu za 2018. povećana sredstva za društvene izazove u području energije u programu Obzor 2020., ali je i dalje ozbiljno zabrinut zbog smanjenja sredstava za energetske projekte u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, što smatra neusklađenošću s ciljevima energetske unije;

22. ponovno ističe potrebu za poboljšanjem kvalitete ulaganja koja se financiraju iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te za posebnim naglaskom na poticajima za bolju geografsku raspodjelu, uzimajući u obzir trenutačnu neravnotežu u geografskoj pokrivenosti EFSU-a i posebne potrebe manje razvijenih regija i regija u tranziciji; prepoznaje potrebu suradnje s nacionalnim promocijskim razvojnim bankama, platformama za ulaganja te financijskim posrednicima koji ispunjavaju uvjete preko mogućeg delegiranja upotrebe jamstva EU-a; poziva na znatno jačanje uloge i kapaciteta Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, posebno lokalnom prisutnošću i aktivnom ulogom u pripremi projekata;

23. smatra da bi se 9. okvirnim programom trebale podupirati inicijative kao što su „100 % obnovljivi gradovi”, koje uključuju gradove i lokalne uprave i čiji je cilj znatno povećanje kapaciteta energije iz obnovljivih izvora za električnu energiju, mobilnost, grijanje i hlađenje u gradovima s pomoću inovacijskih projekata, što bi moglo uključivati napredne mreže, upravljanje energetskim sustavom, aktivnosti koje omogućuju povezivanje sektora i potiču uporabu električnih vozila itd.;

24. uviđa ulogu strateškog plana za energetsku tehnologiju (plan SET), zajednice znanja i inovacija (KIC) InnoEnergy i relevantnih zajedničkih tehnoloških inicijativa u pokretanju energetskih inovacija; ističe potrebu za boljim povezivanjem tih raznih okvira među ostalim s inicijativom InnovFin, EFSU-om i predloženim Paneuropskim krovnim fondom/fondovima poduzetničkog kapitala kao dio koordinirane i fokusirane strategije ulaganja u inovacije povezane s čistom energijom koja bi pomogla projektima koji se nalaze u ranoj fazi, start-up poduzećima i MSP-ovima da uspješno prevladaju razdoblje zvano „dolina smrti” i postignu razinu tržišne zrelosti potrebnu za globalnu ekspanziju; smatra da bi djelotvorni poticaji za ulaganja u energetske inovacije, putem nacionalnih investicijskih fondova i mirovinskih fondova, mogli imati ključnu ulogu u mobilizaciji potrebnog vlasničkog kapitala;

25. podsjeća da su pionirski projekti (first of a kind, FOAK) vrlo riskantni te da su uloženi vlasnički kapital i dug na mnogo nižim razinama nego kad se financiraju provjerene tehnologije s niskim emisijama ugljika; s tim ciljem poziva Komisiju da ukloni postojeće regulatorne prepreke i predloži uspostavu vlasničkog fonda SET-FOAK;

26. prepoznaje ulogu koju bi Europsko vijeće za inovacije (EIC) moglo imati u pomaganju poduzećima u ranoj fazi razvoja da pronađu financijska sredstva te kao ulogu predlaže koordiniranje raznih komponenti dosljedne strategije ulaganja u inovacije u području čiste energije; zahtijeva dodatne informacije o strukturi EIC-a i njegovoj dosljednosti s postojećim instrumentima kojima se podržavaju inovacije;

27. smatra da energetske inovacije koje potiču građani nailaze na manje prepreke pri ulasku na tržište i otvaraju neiskorištene mogućnosti za financiranje inovacija; poziva Komisiju da istraži djelotvorne načine za promicanje energetskih inovacija, među ostalim, masovnim financiranjem putem interneta te da razmotri mogućnost uspostave skupnog vlasničkog fonda za inovacije povezane s čistom energijom; smatra da postojeće načine financiranja treba nadopuniti i upotpuniti novim i raznolikih načinima;

28. ističe da je važno unapređivati tehnologiju naprednih mreža te promicati i integrirati decentraliziranu proizvodnju odozdo prema gore, među ostalim, klasterima i programima suradnje; poziva Komisiju da financijskim mehanizmima pruži potporu tim područjima inovacija povezanih s čistom energijom, uključujući one mehanizme kojima se ublažava rizik za privatna ulaganja i smanjuje opterećenje za javna ulaganja u modernizaciju energetskih sustava; štoviše, pozdravlja namjeru Komisije da u većoj mjeri upotrebljava motivacijske nagrade kao dragocjen instrument za poticanje revolucionarnih inovacija odozdo prema gore;

29. ističe da je u cilju poticanja pristupa inovacijama odozdo prema gore potrebno promicati prihvaćanje primjene malih razmjera (npr., među ostalim, NegaWatt, proizvodnja energije na licu mjesta, lokalno skladištenje) i poticati njihovo objedinjavanje i agregiranje kako bi se privuklo više ulaganja i povećala cjenovna dostupnost, s posebnim naglaskom na kućanstvima s niskim prihodima i zgradama s više stanova;

Globalna vodeća pozicija EU-a

30. podsjeća na ciljeve Pariškog sporazuma pri jačanju globalnih napora za ubrzane inovacije u području čiste energije; naglašava potrebu da se nastavi financirati istraživanje klimatskih promjena i prikupljanje informacija o njima; poziva Komisiju da u skladu s ciljevima održivog razvoja istraži različite načine kako zemljama u razvoju i gospodarstvima u usponu pomoći pri energetskoj tranziciji, među ostalim, mjerama za jačanje kapaciteta, pružanjem pomoći za smanjenje kapitalnih troškova projekata za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, intenziviranjem mogućeg prijenosa tehnologije i rješenjima za razvoj pametnih gradova, kao i udaljenih i ruralnih zajednica, čime se jačaju ekosustavi energetskih inovacija u zemljama u razvoju i pomaže tim zemljama da ispune svoje obveze iz Pariškog sporazuma; u tom pogledu pozdravlja novoosnovani Europski fond za održivi razvoj;

31. poziva Komisiju da iskoristi sav potencijal inicijative Misija za inovacije kako bi njezini članovi mogli ispoštovati i ispuniti svoju obvezu da udvostruče godišnje izdatke za istraživanje i razvoj u području čiste energije između 2015. i 2020.; ističe važnost traženja sinergija s drugim globalnim inicijativama, kao što su, između ostalog, Koalicija za revolucionarna energetska istraživanja (Breakthrough Energy Coalition), te s globalnim vlasničkim i investicijskim fondovima; u tom smislu pozdravlja vodeću poziciju Unije u inovacijskom izazovu pretvorbe sunčeve svjetlosti te inovacijskom izazovu ekonomičnog grijanja i hlađenja zgrada; u tom kontekstu poziva da se istraži mogućnost koordinirane podjele rada na energetskoj inovaciji na svjetskoj razini;

32. poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu strategiju izvoza tehnologija i sistemskih rješenja za održivu i čistu energiju, među ostalim s pomoću namjenskih instrumenata za potporu i ciljane pomoći izaslanstava EU-a u trećim zemljama; u tom kontekstu ističe ulogu koju produbljena i sveobuhvatna područja slobodne trgovine (DCFTA) mogu imati u provedbi takve strategije;

33. poziva Komisiju i države članice da detaljno ispitaju postupke registracije patenata i zahtijeva da se uklone nepotrebne administrativne prepreke koje usporavaju prodiranje inovativnih proizvoda na tržište i utječu na ulogu EU-a kao predvodnika u prelasku na čistu energiju;

Energetske inovacije koje potiču građani

34. smatra da je za ubrzanje inovacija u području čiste energije potrebno da Europljani promijene mentalitet i s puke osviještenosti o energetskim pitanjima prijeđu na dublje razumijevanje potrebnih promjena u ponašanju, osobito ušteda energije i novih obrazaca proizvodnje i potrošnje koji su potrebni da bi se odgovorilo na hitne izazove povezane s održivim rastom i iskoristile prednosti digitalne revolucije i inovacija u svim područjima te tako u konačnici uspješno ostvarila energetska tranzicija; napominje da inovacije mogu građanima omogućiti aktivniju ulogu u proizvodnji energije, među ostalim predavanjem energije koju su sami proizveli u mrežu, kao i ulogu u doprinosu učinkovitijoj uporabi energije zahvaljujući smanjenju potrošnje u kućanstvu, čime se smanjuju i emisije i računi;

35. ističe potrebu za jačanjem baze znanja u Europi i smanjenjem rascjepkanosti s pomoću promicanja izvrsnosti u znanosti i obrazovanju u svrhu osnivanja istraživačkih centara s vodećim međunarodnim položajem u akademskoj izvrsnosti; ističe potrebu da se izradi strategija koja će Europi omogućiti da privlači strane talente, a istodobno održava odnose s najvećim europskim talentima u inozemstvu; prepoznaje da kvalificirana radna snaga Europi osigurava veliku prednost i da je glavni pokretač razvoja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije;

36. prepoznaje važnost potpuno demokratske uključenosti europskih građana i zajednica, koju smatra ključnim dijelom uspješne energetske tranzicije; istovremeno ističe da djelotvorna provedba te transformacije zahtijeva otvorenost, transparentnost i jednake uvjete za sve te da se mora temeljiti na poštenom tržišnom natjecanju;

PREPORUKA:  Video: Sestra pjevajući pomogla bratu sa Down sindromom da progovori prije 3. godine usprkos nevjerici doktora

37. vjeruje da inovacije u području čiste energije i energetske učinkovitosti mogu stvoriti nova i bolja radna mjesta; smatra da je za uspješan prelazak na održivo i dekarbonizirano gospodarstvo potrebno zajamčiti da tržišta rada mogu na ispravan način odgovoriti na nove zahtjeve inovativnih sustava u području čiste energije;

38. poziva Komisiju da u svojim inicijativama za istraživanja i razvoj veću pozornost usmjeri na povezanost inovacija u energetskim sustavima te novih stručnih profila, obrazovnih potreba, novih radnih mjesta i zahtjeva za osposobljavanje;

39. uviđa potrebu za sistemskim programima obrazovanja i angažiranja osmišljenima na način da se društvu omogući potpuno sudjelovanje u pretvorbi energetskog sustava i da se Europljanima svih dobnih skupina omogući da postupno napreduju s osviještenosti i razumijevanja na aktivno sudjelovanje i preuzimanje odgovornosti; poziva Komisiju, države članice, regionalna i lokalna tijela te privatni sektor da promiču informirane odluke potrošača i uključivanje građana u pitanja energije, među ostalim kampanjama za podizanje svijesti, sveobuhvatnim i dostupnim informacijama o računima za električnu energiju i alatima za usporedbu cijena, promicanjem vlastite proizvodnje, programa za reagiranje na potražnju i kooperativnih programa zajedničkog korištenja, participativnim proračunima i masovnim financiranjem ulaganja povezanih s energijom, poreznim i investicijskim poticajima, kao i usmjeravanjem tehnoloških rješenja i inovacija; poziva Komisiju, države članice i relevantna tijela da utvrde najbolje prakse u traženju rješenja za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom;

40. smatra da regije i gradovi imaju ključnu ulogu u unapređivanju održivih energetskih modela; prepoznaje važnu ulogu regija, većih i manjih gradova u promicanju odgovornosti za energetsku tranziciju i davanju poticaja inovacijama povezanima s klimom i energijom od samog dna; napominje da su regije i gradska područja najpogodniji za testiranje i primjenu integriranih rješenja uz izravno uključivanje građana; u tom smislu ističe ulogu Sporazuma gradonačelnika, kojim se nastoji potaknuti globalna razmjena najboljih praksi i moguće objedinjavanje resursa i ulaganja; napominje da i u ruralnim područjima ima prostora za inovacije kojima se mogu prevladati izazovi poput udaljenosti ili demografskih promjena, kao i za pružanje novih usluga;

41. potiče Komisiju i države članice da pomognu regionalnim i lokalnim tijelima da poduzmu koordinirane mjere za poticanje energetskih inovacija na lokalnoj i transregionalnoj razini u cilju razvijanja usklađenih strategija; ističe da će energetska tranzicija imati drastičan učinak na zaposlenost u nekim regijama Europske unije te, u tom kontekstu, naglašava da bi se trebalo posebno fokusirati na regije koje se suočavaju s izazovima postupnog ukidanja proizvodnje energije iz lignita, ugljena i drugih krutih fosilnih goriva i na rudarsku industriju kao odgovor na odluku države članice, lokalnog tijela vlasti ili industrije, ili kao odgovor na druge okolnosti; ističe potrebu da se tim regijama pruži pomoć pri razvijanju uključivih, lokalnih i pravednih strategija tranzicije i suočavanju sa društvenim, socioekonomskim i ekološkim posljedicama, uz prenamjenu područja; ističe financijske mogućnosti za pružanje takve potpore djelomičnom upotrebom prihoda od dražbe u okviru ETS-a, kao i Fondom za modernizaciju koji se treba osnovati za razdoblje 2021. – 2030.; smatra da se u okviru uključivih procesa u kojima sudjeluju dionici trebaju osmisliti najbolji načini da se privuku alternativna inovativna poduzeća, start-up poduzeća i industrije radi izgradnje održivog regionalnog gospodarstva, jačanja ljudskog dostojanstva i pomoći da se kapaciteti za proizvodnju električne energije zamijene rješenjima temeljenima na obnovljivim izvorima ili energetskoj učinkovitosti; poziva na to da se politike istraživanja i inovacija usredotoče na oživljavanje dotičnih regija u smislu održivog zapošljavanja i mogućnosti za rast, osobito ondje gdje je napuštanje kapaciteta za proizvodnju energije iz lignita, ugljena ili drugih krutih fosilnih goriva povezano s rudarskim aktivnostima;

42. poziva Komisiju da pomogne pri osnaživanju lokalnih i regionalnih tijela da se koriste inovacijama u području čiste energije, kao što su pametni gradovi, e-mobilnost te napredne mreže i mikromreže, kao i pri širem uvođenju obnovljivih izvora energije na tržište, ovisno o njihovom stupnju zrelosti, te da tim tijelima pomogne da se suoče s izazovima pri poticanju energetske tranzicije, kao što je uključenost građana; potiče razmjenu najboljih praksi, objedinjavanje ulaganja i bolju procjenu unovčivosti projekata te razvoj strategija financiranja, kao što su poslovni slučajevi, korištenje javne nabave i zajmova;

43. smatra da prometni sektor ima golem potencijal i da bi trebao imati ključnu ulogu u tranziciji te potiče Komisiju da podupre postojeće financiranje za uvođenje infrastrukture za električna vozila; poziva Komisiju da nastavi podržavati i razvijati daljnje inicijative kao što su paneuropska inicijativa za elektromobilnost i Zajedničko poduzeće za gorive ćelije i vodik;

44. potiče Komisiju da uvidi koristi mobilnosti na bazi vodika, kao i povezivanja prometnog sektora i sektora električne energije, te da stvori poticaje za nove poslovne modele u sličnim područjima, kao što su pametno punjenje i uređaji za spajanje vozila s mrežom (V2G), koji bi vlasnicima električnih vozila omogućili da fleksibilno prodaju električnu energiju mreži; poziva Komisiju da zajamči financiranje inovacija usmjerenih na izradu rješenja za skladištenje vodika i napredna dugoročna rješenja skladištenja za potrebe električnih vozila, razvoj infrastrukture za punjenje vodikom, kao i infrastrukture i rješenja za priključivanje, uključujući infrastrukturu za punjenje električnih vozila; potiče države članice i lokalna tijela da pokrenu daljnje inicijative, kao što su fiskalni poticaji u vezi s prodiranjem električnih vozila i vozila s pogonom na vodik na tržište, smanjenje poreza i izuzimanje vlasnika električnih vozila i vozila s pogonom na vodik te različite druge inicijative povezane s promicanjem uporabe električnih vozila, kao što su smanjenje cijena, bonusi i premije za kupce električnih vozila te gradnja besplatnih parkirnih mjesta za električna vozila;

45. primjećuje da su u sklopu programa EU-a za istraživanje i razvoj Obzor 2020. ulažu veliki napori da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektoru prometa do 2050. godine za 60 % u odnosu na razinu iz 1990. godine(4) ; podsjeća da programi EU-a za istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu u tržišnoj primjeni inovacija u području energije, IKT-a i pametnih transportnih sustava; poziva Komisiju da dostupna sredstva u budućnosti preciznije usmjeri na međupovezane strateške prioritete kao što su mobilnost s niskom razinom emisija, infrastruktura za punjenje za alternativna goriva i integrirani gradski prometni sustavi, pri čemu je posebnu pozornost potrebno usmjeriti na sve emisije onečišćivača, smanjenje buke, sigurnost na cestama, prometnu zagušenost i uska grla, poštujući pritom načelo tehnološke neutralnosti; također ukazuje na važnost razvoja naprednih biogoriva, povećanja udjela željezničkog prijevoza i prijevoza biciklom;

46. pozdravlja činjenicu da će Komisija podržati tržišnu primjenu inovativnih rješenja za čistu energiju s pomoću javne nabave i revizije Direktive o čistim vozilima te prepoznaje potencijalnu korist za tijela i operatere javnog prijevoza, proizvođače autobusa, industrijske dobavljače, isporučitelje energije, nacionalna i međunarodna udruženja te istraživačke centre; poziva Komisiju da hitno izradi prijedloge u tu svrhu;

47. potiče uspostavu Strateškog programa za istraživanje i inovacije u prometu, koji bi sadržavao stručne planove izrađene uz savjetovanje s državama članicama, Komisijom, regionalnim i lokalnim zajednicama te operaterima, kao i odgovarajući upravljački mehanizam kako bi se poduprla prijeko potrebna istraživanja, inovacije i primjena novih tehnologija u prometnom sektoru te potakla mobilnost s niskom razinom emisija; poziva da se zaključci tih planova uvrste u godišnji program rada Europske komisije;

48. poziva na integrirani i koordinirani pristup kojim će se uzeti u obzir urbana dimenzija politika i zakonodavstva EU-a te nacionalnih politika i zakonodavstva, te poziva na razvoj planova održive gradske mobilnosti kako bi se države članice potaknule i ohrabrile odnosno kako bi im se omogućilo da poboljšaju zdravlje i kvalitetu života građana i stanje okoliša u urbanim područjima; potiče razvoj kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) i autonomnih vozila te uvođenje komunikacijske infrastrukture kako bi se zajamčio velik kapacitet i niska latencija za mrežu 5G; poziva na aktivno djelovanje kako bi se smanjile razlike i poboljšala suradnja između gradskih i ruralnih područja te između razvijenijih i slabije razvijenih regija u pogledu kvalitete infrastrukture;

49. uviđa važnost novog Europskog konsenzusa o razvoju koji je potpisan u lipnju 2017. i koji predstavlja zajedničku viziju i okvir EU-a i njegovih država članica za djelovanje u području razvojne suradnje; napominje da je 17 ciljeva održivog razvoja i s njima povezanih postignuća koja se trebaju ostvariti do 2030. prvi put univerzalno primjenljivo na sve zemlje, u skladu s obvezom EU-a da preuzme vodeću ulogu u njihovoj provedbi; konstatira da se Konsenzusom razvojna politika Unije usklađuje s Programom za održivi razvoj do 2030. te se utvrđuju važne mjere u području održivih izvora energije i klimatskih promjena;

50. podsjeća da je u članku 8. Uredbe o zajedničkim odredbama utvrđeno da se „ciljevi ESI fondova ostvaruju u skladu s načelom održivog razvoja”, u skladu s ciljem EU-a da se očuva, zaštiti i unaprijedi kvaliteta okoliša te u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma;

51. podsjeća na to da su sporazumi o partnerstvu i programi u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama namijenjeni za promicanje učinkovite upotrebe resursa, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te horizontalnih načela partnerstva, višerazinskog upravljanja, nediskriminacije i rodne ravnopravnosti;

52. smatra da bi sinergije među politikama EU-a trebalo osnažiti jedinstvenim i dosljednim stajalištem EU-a o antidampinškim mjerama kako bi se osiguralo da proizvodna industrija iskoristi sve prednosti energetske tranzicije;

53. prepoznaje ključnu ulogu regija i gradova u promicanju odgovornosti za energetsku tranziciju diljem svijeta i poticanju inovacija odozdo prema gore povezanih s klimom i energijom; poziva na primjenu jednakih okolišnih standarda kvalitete na svu energetsku tehnologiju koja ulazi na tržište EU-a; izražava zabrinutost zbog očuvanja gradskih zelenih površina;

54. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1) SL C 399, 24.11.2017., str. 21.
(2) SL C 36, 29.1.2016., str. 62.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
(4) Kako je navedeno u bijeloj knjizi Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenoj „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144).

Odgovori