Vikinzi su otkrili Ameriku 471 godinu prije Kolumba

Znatno prije nego što je Kolumbo prešao Atlantik, osam građevina drvenih okvira prekrivenih travnjakom stajalo je na uzvisini iznad tresetišta i potoka na sjevernom vrhu kanadskog otoka Newfoundland, što je dokaz da su Vikinzi bili prvi koji su stigli u Novi svijet, piše Reuters.

Spomenuta lokacija otkrivena je 1960. godine i nosi naziv L’Anse aux Meadows, no vrijeme kada su Vikinzi tamo doputovali i osnovali spomenuto naselje dosad je bilo nepoznato.

Tradicionalno se drži kako je vikinško doba trajalo od 793. do 1066. godine poslije Krista, što predstavlja širok raspon vremena za prelazak preko Atlantika.

Prekretnice za čovječanstvo
Vikinško putovanje u Ameriku predstavlja više prekretnica za čovječanstvo.

Samo naselje nudi najranije poznate dokaze o uspješnom prekooceanskom putovanju, a također označava i mjesto na kojem je čovjek konačno dovršio puni krug po Zemljinoj kugli nakon što je tisućama godina ranije dopješačio u Sjevernu Ameriku preko kopnenog mosta koji je nekad povezivao Sibir i Aljasku.

Geoznanstvenik Michael Dee sa sveučilišta Groningen u Nizozemskoj, koji je i vodio cijelu ovu studiju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, rekao je kako ovi sjeverni Europljani zaslužuju svaku pohvalu za to što su prvo ljudsko društvo koje je uspješno prešlo Atlantik.

Tko su bili Vikinzi i koji je bio razlog njihovog puta?

Vikinzi odnosno Nordijci bili su pomorci skandinavskog porijekla odnosno nekadašnji ratnici iz današnje Norveške, Švedske i Danske. Njihov put Europom katkad je za svrhu imao koloniziranje, a katkad trgovinu ili pljačku.

Posjedovali su izvanredne vještine gradnje brodova i navigacije, a svojevremeno su se nastanili i na Islandu i Grenlandu čije nastambe izrazito nalikuju onima pronađenima u naselju L’Anse aux Meadows.

Što se tiče njihovog putovanja u Ameriku, Michael Dee smatra kako se ono može opisati i kao putovanje s ciljem otkrića, ali i kao putovanje s ciljem pronalaženja novih izvora sirovina.

U tom kontekstu svakako je zgodno spomenuti i njihova drvena plovila za koja su im sirovine i trebale, a pomoću kojih su, između ostalog, išli i u svoje pohode. Riječ je o dugačkim brodicama poznatim pod nazivom Drakkar, koje su pokretala jedra i vesla, a jedan sačuvani primjer nazvan je Oseberg i dugačak je otprilike 21.6 metara.

U tom smislu ovaj geoznanstvenik navodi kako je prema uvjerenju mnogih arheologa glavni motiv u potrazi za novim teritorijima bilo upravo otkrivanje novih izvora drva, a općenito uvriježeno mišljenje je da je ova skupina na svoj put krenula s Grenlanda gdje je drvo pogodno za gradnju bilo izuzetno rijetko.

Utvrđivanje starosti naselja L’Anse aux Meadows

Vikinzi su otkrili Ameriku 471 godinu prije KolumbaUobičajeno radiokarbonsko datiranje koje se koristilo u ove svrhe određivalo je starost organskih materijala mjerenjem njihovog sadržaja u određenom radioaktivnom izotopu ugljika.

Takvo datiranje nažalost se pokazalo poprilično nepreciznim po pitanju određivanja starosti L’Anse aux Meadows. Unatoč tome postojalo je opće uvjerenje da je naselje izgrađeno u 11. stoljeću.

Nova metoda datiranja oslanja se na činjenicu da solarne oluje proizvode karakterističan radiougljični znak u godovima drveta. U tom kontekstu se za datiranje uzela u obzir i već ranije poznata činjenica o značajnoj solarnoj oluji odnosno prasku visokoenergetskih kozmičkih zraka Sunca koje se dogodilo 992. godine poslije Krista.

U sva tri ispitana komada drveta, s tri različita stabla, bilo je formirano 29 godova nakon onog koji je dokazivao solarnu oluju, što znači da je drvo posječeno 1021. godine, rekla je arheologinja Sveučilišta u Groningenu Margot Kuitems, prva autorica studije.

Michael Dee u tom kontekstu istaknuo je kako dotadašnji stanovnici tog područja nisu bili oni koji su posjekli ova drva jer dokazi upućuju kako nisu posjedovali metalne oštrice.

Islandske sage
Geoznanstvenik Dee rekao je kako su građevine ovih vikinga nalikovale nordijskim građevinama na Grenlandu i Islandu. Što se tiče duljine okupacije. ona je i dalje nepoznata, ali ovaj znanstvenik pretpostavlja kako je trajala možda jedno desetljeće ili manje. Također je spomenuo i kako je moguće da se broj ljudi nordijskih korijena koji su svojedobno bili prisutni na tom području kretao oko jedne stotine u svakom trenutku.

Ovdje svakako valja spomenuti i usmene predaje nazvane islandske sage koje su prikazivale prisutnost Vikinga u Americi. Spomenute sage koje su zapisane stoljećima kasnije opisuju vođu po imenu Leif Erikson te naselje zvano Vinland, kao i nasilnu odnosno mirnu interakciju s lokalnim stanovnicima te porobljavanje.

Godina 1021. koja obilježava dolazak Vikinga na spomenuto područje ujedno otprilike odgovara i u kontekstu islandskih saga, pa Michael Dee postavlja u perspektivu imoguću istinitost ostalih avantura spomenutih.

*********************************INTERMEZZO**********************************

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.