Na svijetu ljudi najviše bježe iz Sirije, Kosova, Hrvatske…

SVJETSKI ekonomski forum (WEF) objavio je poražavajuće podatke o državama s najvećim padom broja stanovnika na svijetu.

Hrvatska se nalazi na dramatično lošem šestom mjestu, uz bok posve razrušenoj Siriji i Kosovu.

Listu predvodi Andora, no kako Andora ima manje od 80,000 stanovnika, odlazak svake osobe postotno je visok.

Zašto ljudi odlaze iz svojih zemalja?

Ljudi masovno napuštaju svoje zemlje kad u njima stanje postane neizdrživo teško – što zbog ekonomske krize a što zbog opasnosti za vlastiti život, kao što je slučaj u ratom razorenoj Siriji.

Iz Portorika ljudi tako masovno odlaze zbog dugogodišnje recesije, visoke nezaposlenosti i blizine SAD-a. Što se tiče Litve, ta zemlja bilježi velik odlazak stanovništva i to posebno u Veliku Britaniju. Naime, velik broj ljudi se zbog loše gospodarske situacije odlučio se za bijeg u Veliku Britaniju prije nego što na snagu stupi Brexit, a Litva je članica EU-a pa im to omogućava lakši odlazak.

Što se pak tiče Hrvatske – situacija je jasna. Hrvatska demografski propada jer se vladajuće strukture brinu za vlastite stranačke uhljebe umjesto za porezne obveznike. Podsjetimo, prema podacima Eurostata za 2015. godinu, hrvatski porezni obveznici državnu administraciju plaćaju gotovo 50 posto više u odnosu na prosjek Europske unije.

Ne treba zaboraviti ni da vladajući nemilice troše novac poreznih obveznika zbog političke trgovine s ratnim veteranima, pa će tako novi Zakon o braniteljima porezne obveznike do 2025. godine stajati nevjerojatnih 5,5 milijardi kuna.

Porezno opterećenje u Hrvatskoj je među najvišima u Europi, pa stoga nije nimalo čudno da ljudi masovno odlaze kad shvate da se visokim porezima ne financira kvaliteta života nego beskorisna birokracija i kupovanje biračkog tijela.

Andora je teško usporediva s ostalim zemljama na listi

Na vrhu popisa je Andora, čija populacija se smanjila za skoro jednu petinu u manje od deset godina. Prema podacima Svjetske banke, broj stanovnika Andore smanjio se za 15.000 od 2009. do 2015. godine, a samo u 2015. smanjio se za čak 3,2 posto.

No, valja primijetiti da se Andora, zemlja na prvom mjestu ove tablice, teško može uspoređivati s ostalim državama s ove neslavne liste. Naime, radi se o zemlji s izrazito malim brojem stanovnika, prošle godine ta brojka iznosila je 77.281. Andoru je napustilo 15.000 ljudi u desetak godina i to je, naravno, ogroman postotak u odnosu na broj stanovnika.

Svi podaci odnose se na 2015. godinu, kada je na svijetu bilo ukupno 25 država u kojima je više ljudi umrlo ili se odselilo nego što je rođeno ili doseljeno. Podaci prikazuju pad u odnosu na ukupnu populaciju određene države.
Drugi na popisu je Portoriko, koji je prije dvije godine imao pad broja stanovnika od 1,7 posto, a odmah iza njega slijedi ratom razorena Sirija s padom od 1,4 posto. Kosovo i Litva imali su pad broja stanovnika od 1,1 i 0,9 posto, a Hrvatska je zauzela šesto mjesto na popisu s padom od 0,8 posto.
Niski natalitet i iseljavanje zbog ekonomskih problema
WEF navodi da su države istočne Europe i bivšeg Sovjetskog saveza među onima s najvećim padom broja stanovnika zbog niskog nataliteta te iseljavanja uzrokovanog ekonomskim problemima.
Usporedba s podacima iz 2014. godine pokazuje da se stanje u Hrvatskoj znatno pogoršalo. Hrvatska je tada bila na desetom mjestu popisa država s najvećim padom broja stanovnika, koji je iznosio 0,5 posto.

Zašto se Hrvatska našla u ovom društvu? Zbog HDZ-a i SDP-a i njihovih ortaka

Na listi je i Sirija koja je gotovo do temelja razorena višegodišnjim građanskim ratom. A tu je i zaostalo Kosovo, mlada država koja još uvijek ima porođajne muke i silne probleme sa Srbijom koja je ne priznaje.

No za Hrvatsku, uz povoljan položaj, priliku za stabilnost, razvijeni turizam i slične stvari, ne bi trebalo biti opravdanja. No, zahvaljujući politici svih hrvatskih vlada, sve više mladih Hrvata iseljava se da se nikad ne vrate.

IZVOR: Index

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.