Znanstvenici napokon stigli do najvišeg stabla u Amazoniji
Nakon tri godine planiranja, pet ekspedicija i dvotjednog hodnja kroz gustu džunglu, skupina znanstvenika napokon je stigla do najvišeg drveta u Amazoniji, gorostasa koji bi nadvisio i neboder, izvještava Zimo.
Divovsko stablo, čija se krošnja izdiže iznad svih u prirodnom rezervatu Itarapu na sjeveru brazila, pripada vrsti ‘angelim vermelho’ na portugalskom ili Dinizia excelsa na latinskom.
Ovaj primjerak, visok 88,5 metara i opsega 9,9 metara, najviši je u Amazoniji, kažu znanstvenici. Otkriven je 2019. zahvaljujući satelitskim snimkama.
Skupina znanstvenika i aktivista za zaštitu okoliša, vođena mjesnim vodičima, iste je godine pokušala doći do njega.
Ali nakon 10 dana probijanja kroz prašumu, iscrpljeni, bolesni i pri kraju sa zalihama, morali su odustati.
U iduće tri ekspedicije prema izoliranim području, koji je otprilike na granici brazilskih država Amape i Pare, stručnjaci su stigli do nekih drugih kolosalnih stabala, uključujući i 66 metara visoki brazilski orah, također najviši svoje vrste u Amazoniji.
Ali je golemi ‘angelim vermelho’ ostao nedostupan sve do ekspedicije koja je trajala od 12. do 25. rujna, kada su znanstvenici kako bi do njega došli 250 kilometara plovili rijekama s opasnim brzacima i zatim hodali 20 kilometara brdovitim prašumskim terenom. Jedan član ekspedicije pritom je jedva preživio ubod otrovnog pauka.
Ali vrijedilo je.
To je jedna najljepših stvari koje sam ikada vidio. Božanstven je, rekao je šumarski inženjer Diego Armando Silva sa Sveučilišta Amapa.
Usred ste šume, usred bujne prirode u koju ljudska noga prije nije kročila.
Znanstvenici su nakratko ulogorili ispod masivnog drveta, prikupili lišće, tlo i druge uzorke koji će se analizirati kako bi se, među ostalim, ustanovilo koliko je staro. Silva procjenjuje da je to između 400 i 600 godina.
Pokušat će i utvrditi zašto je u tom kraju toliko visokih stabala i koliko ugljika pohranjuju.
Oni mogu težiti i do 400.000 tona, od čega je otprilike pola ugljik apsorbiran iz atmosfere, što je ključan faktor u borbi s klimatskim promjenama, kaže Silva.
I zato ih treba čuvati, napominje.
U posljednje tri godine, prosječna godišnja deforestacija u brazilskom dijelu Amazonije povećala se za 75 posto u odnosu na prethodno desetljeće.
*********************************INTERMEZZO**********************************
