Oglasi

Međimurskoj i Varaždinskoj županiji prijeti slom: 20.000 radnika odlazi

Domaćim radnicima olakšano zapošljavanje u Njemačkoj; ubrzo se otvara i Austrija.

Dvije najsjevernije županije, Varaždinska i Međimurska, mogle bi od ljeta ostati bez tisuće radnika ako svoja radna mjesta zamijene bolje plaćenim poslovima u dvjema najbližim austrijskim pokrajinama, Štajerskoj i Gradišću. Sredinom godine prestaje austrijska zabrana rada za hrvatske državljane bez radne dozvole, piše Večernji.

Gospodarska komora procjenjuje da bi se broj dnevnih migranata, koji će iz tih županija putovati stotinjak kilometara na posao u Austriju, mogao povećati za 20 tisuća. Kako je u njima zaposleno oko 105 tisuća osoba, odlazak njih 20 tisuća bio bi velik kadrovski gubitak za tvrtke, mahom mala i srednja poduzeća te javne ustanove s tog područja.

Dnevni migranti

Davorko Vidović, savjetnik u HGK, ističe primjer Maribora, odakle na posao u Graz svakodnevno putuje oko 16 tisuća Slovenaca. Drugi udarac dolazi iz Njemačke, u kojoj ovaj vikend stupa na snagu zakon o doseljavanju stručne radne snage koji će znatno olakšati priznavanje kvalifikacija i svjedodžbi iz trećih zemalja, odakle Hrvatska popunjava većinu kadrovskih manjkova. Lani je MUP odobrio oko 71 tisuću radnih dozvola za strance, a većina ih je stigla s područja BiH – oko 30 tisuća, Srbije – 14 tisuća, Kosova – 8 tisuća te Makedonije oko 6 tisuća. Gotovo devet od deset stranih radnika koji se zapošljavaju u Hrvatskoj, oko 60 tisuća, dolazi s prostora nekadašnje Jugoslavije.

Novost je da domaće tvrtke probijaju i sve udaljenija tržišta, odakle je lani došlo oko deset tisuća stranaca. Najviše ih je iz Ukrajine (oko tri tisuće), Indije i Nepala (oko tisuću iz svake) te po oko 700 radnika iz Filipina i Kine. Lista zemalja iz kojih dolaze strani radnici impozantna je i na njoj je čak 90 država, od velikih sila kao što su Indija, Kina i Brazil do pitoreskne karipske otočne države Antigve i Barbude sa 67 tisuća stanovnika. Impozantan broj država iz kojih je stigao po jedan radnik, njih 20, pokazuje da je globalizacija dospjela do Hrvatske i u sklopu tržišta rada, a ne samo u sklopu roba koje dolaze sa svih strana svijeta.

Vidović prenosi nespokoj poslodavaca koji više nisu sigurni da će uspjeti zadržati strance s nekadašnjih jugoslavenskih prostora, jer će i oni u još većem broju krenuti put Njemačke, kamo godišnje odlazi 50 tisuća Hrvata, ili Austrije. Na Hrvatsku bi se mogli orijentirati jedino stariji ili slabije obrazovani radnici. Iz državne administracije, koja je ovogodišnju kvotu za strane radnike podigla na gotovo stotinu tisuća, a od iduće će godine odustati od kvota te još više olakšati rad stranca, stižu umirujuće poruke. – Otvaranje tržišta rada Austrije i SR Njemačke prema državljanima izvan EU počelo je i traje puno dulje od najavljene liberalizacije, ako mislimo na državljane nama susjednih država kao BiH, Srbija. Oni su već preko odobrenih kvota ili bilateralnih sporazuma imali i imaju mogućnost rada u navedenim državama. Vjerujemo da će ovo otvaranje više imati utjecaj na mogućnost bržeg i većeg dolaska radnika s Bliskog i Dalekog istoka – kaže Marija Knežević Kajari, pomoćnica ministra za tržište rada i zapošljavanja.

Na to tržište sve se više orijentiraju i hrvatske tvrtke koje su nakon Ukrajine najviše stranih radnika zaposlile iz Azije. Može se očekivati da će se s godinama njihov broj samo povećavati. Davorko Vidović podsjeća na to da se hrvatski radni kontingent smanjio za oko pola milijuna ljudi, veći dio zbog iseljavanja, a oko dvjesto tisuća zbog demografskih razloga. – Nesporna je činjenica da su uvjeti rada, socijalna sigurnost, a najviše plaća, jedan od najvažnijih faktora koji utječu na radne migracije u EU gdje nedostaje radnika svih profila i gdje je samo u SR Njemačkoj u ovom trenutku oko 800 tisuća otvorenih ponuda za zapošljavanje. No ne treba zanemariti ni to da je u Republici Hrvatskoj od svih izdanih dozvola iz odobrene kvote za novo zapošljavanje u 2019. godini aktivno 44.787 dozvola za boravak i rad, što znači da smo kao država privlačni za strane radnike iz nama susjednih država, ali postajemo privlačni i za državljane Ukrajine, Filipina, Indije, Bangladeša, Kine o čemu govore i službeni podaci MUP-a – kaže Knežević Kajari. Preneseno 45 tisuća dozvola Trenutačno u Hrvatskoj radi oko 45 tisuća stranaca, čije su radne dozvole prenesene iz prošle godine, bez stranaca koji su dobili status stalno nastanjenih osoba. Stranci već čine tri posto ukupnog broja zaposlenih u zemlji. U špici sezone njihov će se broj udvostručiti. Usporedbe radi, krajem 2018. imali smo oko 23 tisuće stranaca, krajem 2017. broj stranih radnika u odnosu na današnje stanje bio je zanemariv – oko osam tisuća, a krajem 2016. tek 3750!

– Poslodavci ne mogu računati da će trajnije zadržati radnike ako stotinjak kilometara dalje imaju bolje uvjete – komentira sindikalist Mladen Novosel, koji traži da inspekcija rada počne kontrolirati primjenjuju li sve tvrtke ugovorena prava iz prenesenih granskih kolektivnih ugovora. Zasad su dva takva ugovora, u građevini i ugostiteljstvu. Inspektori rada još nemaju ovlast kontrolirati primjenu svih prava iz tih ugovora, nego samo isplatu minimalne plaće. – Ne želimo da strani radnici ruše cijenu rada, uvjeti moraju biti isti za sve – kaže Novosel.


Podržite literarno izražavanje djece

Odredite sami iznos

Select Payment Method
Personal Info

Donation Total: 1,00€

_____________________INTERMEZZO_________________

SEDMI STAR FILM FEST

_____________________________________________________

Oglasi
Gabi prijevodi
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

%d blogeri kao ovaj: