MOST ČIOVO JE DVA METRA PRENIZAK! Veliki propust na početku gradnje objekta vrijednog 208 milijuna

Kada u vrijeme plime dođu valovi, vrlo brzo bi mogla nastati korozija ležajeva te most više ne bi bio funkcionalan

most

Dio novog mosta Čiovo čija je gradnja u tijeku je gotovo dva metra prenizak u odnosu na morsku površinu. Uvidjeli su to predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije prilikom nedavnog posjeta gradilištu mosta.

Problematično je prvih 50-ak metara mosta s kopnene strane gdje je njegova najniža točka u odnosu na morsku površinu. Ukupna dužina mosta je 546,34 metra. Naši sugovornici tvrde kako se najsporniji dio mosta proteže od upornjaka broj jedan na kopnenoj strani do stupa broj četiri. Tu se razmak od morske površine do trupa mosta kreće od 1,2 do 2,2 metra te će, ako se ništa ne promijeni, more potopiti stupove i upornjak na kopnenoj strani, ali i šetnicu uz most koja se planira sagraditi.

struktura

Paradoks

Građevinski stručnjaci tvrde da je problem u projektu koji su 2012. izradili Jure Radić i Zoran Šavor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Naime, prilikom izrade projekta mosta na moru projektanti uzimaju srednju razinu mora koja se uzima kao polazišna točka za projektiranje visine mosta od razine mora. Naši sugovornici tvrde kako je u projektu mosta Čiovo kao srednja razina mora uzeta visina u Trstu. Ta srednja razina za hrvatske vode utvrđena je još u vrijeme Austro-Ugarske, a od sedamdesetih godina prošlog stoljeća visinska izmjera obavlja se na temelju pet referentnih točaka u Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Kopru i Bakru.

PREPORUKA:  Ministarstvo zaobišlo ERS i krenulo u ‘reaktivaciju’ stručnih radnih skupina iz kurikularne reforme

Naši nam sugovornici tvrde kako ni korištenje srednje razine mora u Trstu ne bi bio toliki problem da je prilikom izrade projekta u obzir uzeta razlika između srednje razine mora i maksimalne kote mora na području mosta. Prema tvrdnjama naših sugovornika, razlika između te dvije točke je oko 70 centimetara. U vrijeme plime ta se razlika penje na više od jednog metra.

Kada pak u vrijeme plime dođu valovi, čak oni manji zapljuskuju vrh najnižeg stupa mosta, a oni veći zapljuskuju vrhove sljedeća tri stupa koji nose gornju konstrukciju. U tom slučaju more će vlažiti i čelične ležajeve koji se nalaze na vrhu stupova, a služe da bi gornja konstrukcija mogla proklizavati. Zapljuskivanje mora vrlo brzo bi moglo dovesti do korozije ležajeva te most ne bi bio funkcionalan. Da paradoks bude veći, most je projektiran na trajnost od 100 godina pa je projektom utvrđeno ugrađivanje skupljih materijala. Pod utjecajem morske vode ti bi ležajevi vrlo brzo propali.

Osim što bi moglo doći do oštećenja same konstrukcije mosta, u opasnosti je i šetnica čija se gradnja planira na prostoru oko mosta. Projektom je predviđen pješački prolaz ispod mosta na kopnenoj strani koji je i sagrađen. No, tvrde nam sugovornici, u vrijeme plime more bi zapljuskivalo šetnicu, a valovi bi je potopili.

Promjena projekta

Gradnja šetnice nije predviđena projektom gradnje mosta i pristupnih prometnica, već je to budući zadatak lokalne zajednice. Sugovornici Jutarnjeg lista tvrde da postoji rješenje za ovaj problem. Naime, na samom gradilištu mosta s kopnene strane nasipavanjem mora napravljen je velik plato. Projektom je predviđeno da izvoditelj, tvrtka Viadukt, taj plato nakon završetka gradnje makne. Na tom platou sagrađen je prvi upornjak i prva tri stupa mosta. Taj plato je sad prirodna brana moru da dođe do vrhova upornjaka i prva tri stupa.

PREPORUKA:  DOMOVINSKI RAT I UNUCI PARTIZANA

Kada bi se taj postojeći plato ostavio i uredio, mogao bi se koristiti za vezanje manjih brodica i istovremeno bi štitio od mora. Problem bi se mogao riješiti i nadogradnjom problematičnih stupova, no to bi značilo promjenu projekta te rušenje gornje konstrukcije mosta koja je već postavljena što bi značajno poskupjelo projekt. No, o tome odlučuje investitor.

Konstrukcija

Investitor gradnje mosta Čiovo su Hrvatske ceste u kojima nam tvrde kako se sve radi prema projektu i da most nije prenizak. Doduše, priznaju da je most nešto niži nego što je prvotno bilo predviđeno. Naime, visina mosta smanjena je na zahtjev konzervatora koji su tvrdili da će viši most zaklanjati vizuru grada Trogira. No, ponavljaju u Hrvatskim cestama, sve je napravljeno u okviru projekta. Jučer smo o ovom problemu željeli razgovarati i s projektantom mosta Zlatkom Šavorom, ali on se nije odazvao na naš poziv.

U ovom trenutku na gradilištu mosta betonski radovi su pri završetku i slijedi postavljanje čelične konstrukcije. Kao što je u više navrata objavljivano, tvrtka Viadukt je imala velikih problema s dobavljačem konstrukcije, tvrtkom iz Makedonije, te je u konačnici posao s čelikom razdijeljen na makedonsku tvrtku, Đuro Đaković iz Slavonskog Broda i Zagreb Montažu. Ukupna vrijednost gradnje projekta mosta je 207,9 milijuna kuna, a iz fondova Europske unije sufinanciran je sa 176,7 milijuna kuna.

PREPORUKA:  Svaka čast seljacima, zabitim seljačinama nema pomoći

EU komisija poslala sedam milijuna eura

Europska komisija poslala je Hrvatskoj ugovor kojim potvrđuje sufinanciranje gradnje mosta na rijeci Savi kod Svilaja s više od 7 milijuna eura. To je više od 50 posto ukupnog iznosa koji Hrvatska mora izdvojiti za ovaj projekt. Ukupna vrijednost ovog mosta, koji će zajednički sagraditi Hrvatska i Bosna i Hercegovina, iznosi 22,3 milijuna eura, a svaka država financira 50% ugovorene vrijednosti radova. Hrvatska je sredstva osigurala kroz EU fondove i kredit Europske investicijske banke. Most je sastavni dio međunarodnog VC koridora – Budimpešta – Beli Manastir – Osijek – Sarajevo – Ploče te je dio europske mreže autocesta koja sjever Europe povezuje s Jadranom.

IZVOR: Jutarnji.hr