U Hrvatskoj već godinama pada broj studenata u nekim tehničkim disciplinama

Broj mladih ljudi koji su studirali elektrotehniku pao je sa 7128 u 2014. godini na 6468 u 2019. godini, dok se broj studenata građevinarstva u istom razdoblju smanjio sa 5286 na 4856.

Svake četiri godine Eurostat provodi anketu tvrtki o bruto plaćama radnika prema razini obrazovanja. Zadnja takva anketa provedena je 2018. godine.

Budući da je anketa obuhvatila i Hrvatsku, moguća je usporedba s drugim zemljama članicama Europske unije. Rezultati su osobito zanimljivi kada se promatraju prema djelatnostima, a posebnu pozornost zaslužuju prerađivačka industrija i građevinarstvo te stručne, znanstvene i tehničke usluge.

Tako je spomenuta anketa pokazala da je u hrvatskoj prerađivačkoj industriji prosječna bruto plaća radnika s visokim obrazovanjem 86 posto veća od prosječne bruto plaće radnika sa srednjim obrazovanjem.

U tom je pogledu Hrvatska blizu vrhu ljestvice zemalja Europske unije. Naime, samo Mađarska i Rumunjska imaju znatno veću razliku u plaćama industrijskih radnika prema obrazovanju.

Nadalje, u hrvatskom građevinarstvu razlika između plaća visokoobrazovanih radnika i njihovih kolega sa završenom srednjom školom iznosi 84 posto. U ovom je slučaju Hrvatska gotovo na samome vrhu ljestvice jer veću razliku u plaćama građevinskih radnika prema obrazovnoj razini ima samo Mađarska.

Što se tiče stručnih, znanstvenih i tehničkih usluga, visokoobrazovani radnici imaju 73 posto veću plaću od radnika sa srednjom školom.

Među ostalim zemljama Europske unije spomenuta je razlika ponovno znatno veća u Mađarskoj i Rumunjskoj, ali ovoga puta i u Grčkoj i Litvi. Hrvatska, dakle, nije daleko od vrha ljestvice u pogledu razlika u plaćama prema obrazovanju unutar spomenutih usluga.

Nedovoljna ponuda rada

Budući da razlike u plaćama mogu odražavati odnos ponude i potražnje na tržištu rada, izgleda kako u Hrvatskoj postoji relativno velika potražnja za radom visokoobrazovanih radnika u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu te stručnim, znanstvenim i tehničkim uslugama. Drugim riječima, postoji relativno nedovoljna ponuda takvog rada.

Moglo bi se pretpostaviti da je riječ o nasljeđu prošlosti te da će se stanje popravljati kako obrazovanije mlađe generacije zamjenjuju starije. Ta pretpostavka, međutim, nema nikakve osnove.

Naime, Eurostatovi podaci pokazuju da je u 2019. godini udio visokoobrazovanih osoba u ukupnom broju hrvatskih stanovnika u dobi od 30 do 34 godine iznosio 33,1 posto. Hrvatska je po vrijednosti tog udjela zauzimala mjesto duboko u donjem dijelu ljestvice zemalja Europske unije, a niže od nje bile su samo Bugarska, Rumunjska i Italija.

Štoviše, kada se promatra udio visokoobrazovanih u muškom stanovništvu spomenute dobi, vrijednost pokazatelja iznosi svega 24,7 posto, a ispod Hrvatske nalaze se samo Rumunjska i Italija.

Takav se poredak, k tome, vjerojatno neće održati jer je obuhvat muškog stanovništva u dobi od 15 do 24 godine obrazovanjem i osposobljavanjem manji u Hrvatskoj (57,9%) nego u Rumunjskoj (60,4%) i Italiji (63,1%).

Može se očekivati, dakle, da će Hrvatska u pogledu udjela visokoobrazovanih muškaraca mlađe dobi uskoro pasti na samo dno ljestvice zemalja Europske unije.

Što se tiče prethodno spomenute naznake da Mađarska i Rumunjska imaju veći problem nedostatka visokoobrazovanih radnika od Hrvatske u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu te u stručnim, znanstvenim i tehničkim uslugama, podaci o strukturi završenih studenata prema području studija pružaju moguće objašnjenje.

Stop porezu na dohodak

Naime, premda ima nešto veći udio visokoobrazovanih u mlađem stanovništvu nego Hrvatska, Mađarska ima lošiju strukturu završenih studenata. Tako udio osoba sa završenim studijima koji pripremaju za rad u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu u Mađarskoj iznosi 14 posto, a u Hrvatskoj 17,2 posto.

Što se tiče završenih studenata prirodnih znanosti i matematike, njihov je udio u Mađarskoj 3,9 posto, a u Hrvatskoj 5,1 posto. Nasuprot tome, u Rumunjskoj je struktura završenih studenata, barem kada je riječ o navedenim područjima, gotovo ista kao u Hrvatskoj, ali ukupan je udio visokoobrazovanih u mlađem stanovništvu manji, kao što je već spomenuto.

Premda je po strukturi završenih studenata Hrvatska bolja ne samo od Mađarske, već i od nekoliko drugih zemalja Europske unije, treba imati u vidu da je u tom pogledu znatno lošija od Austrije i Njemačke. U Austriji udio završenih studenata koji su se obrazovali za rad u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu iznosi 20,6 posto, a u Njemačkoj 21,4 posto.

Štoviše, u Hrvatskoj su trendovi u pogledu broja studenata pojedinih tehničkih disciplina negativni. Tako je broj studenata elektrotehnike pao sa 7128 u 2014. godini na 6468 u 2019. godini, dok se broj studenata građevinarstva u istom razdoblju smanjio s 5286 na 4856.

U Hrvatskoj je, dakle, potrebno povećati obuhvat mladog stanovništva visokim obrazovanjem, ali i poboljšati strukturu upisanih i završenih studenata prema području studija u skladu s potrebama gospodarstva. Osim toga, trebalo bi spriječiti da visokoobrazovane osobe napuštaju Hrvatsku, što je očigledan problem o čijem opsegu nema preciznih podataka.

Dio odgovora odnosno rješenja leži u oslobađanju mlađih generacija od plaćanja poreza na dohodak od rada.

Budući da je porez na dohodak progresivan te da radnici koji su završili visoko obrazovanje zarađuju puno više od radnika sa srednjom školom, oslobađanjem od poreza na dohodak povećala bi se relativna ekonomska isplativost pohađanja i završavanja visokog obrazovanja te ostanka i rada u Hrvatskoj odnosno povratka iz inozemstva.

Poslovni.hr

*********************************INTERMEZZO**********************************


*************************************************************
Svaka donirana kuna pomaže izdavanju novog dječjeg zbornika ili slikovnice koje su djeca sama napisala!
[give_form id=”6365″ show_title=”true” show_goal=”false” show_content=”none” display_style=”reveal” continue_button_title=”Donirajte za novu slikovnicu s dječjim radovima”]

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.