Foto: TOP RADIO

Marina Roje Bedeković: Prevencija je najbolja obrana od moždanog udara

O prevenciji moždanog udara i podizanju svijesti o ovom velikom zdravstvenom problemu koji je drugi uzrok smrti u Hrvatskoj u TOPCASTU TOP RADIJA govorila je profesorica doktorica Marina Roje Bedeković iz Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.

Svakog prvog petka u veljači u Hrvatskoj se obilježava „Dan crvenih haljina“. Radi se o kampanji koju je pokrenulo Hrvatsko neurološko društvo, a koja je posvećena borbi protiv moždanog udara u žena s ciljem osvješćivanja ovog velikog zdravstvenog problema. Otkrila je doktorica ima li dojam da se podiže svijest o ovom velikom zdravstvenom problemu:

„Što se tiče općeg stanja u cijeloj Hrvatskoj, a u vezi osviještenosti o ovom danu i problemu daleko smo dogurale jer smo na korak do proglašenja prvog petka u veljači Nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena.“

Moždani udar vrlo često može biti koban. Rizici su podjednaki za oba spola do zrelije dobi, dok ne uđemo u hormonalne promjene kada u veći rizik, na žalost, ulaze žene.

„U generativnoj dobi muškarci češće obolijevaju od moždanog udara, osim u razdoblju trudnoće i puerperija, razdoblja koje dolazi odmah nakon trudnoće kada postoji nekoliko vrsta moždanih udara kojima su žene više izložene zbog različitih rizičnih čimbenika. Što se tiče generativne hormonske aktivne dobi još je posebno opasno uzimanje oralnih kontraceptiva u kombinaciji s pušenjem. To značajno povećava mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka i nastanak moždanog udara. U ostalom generativnom razdoblju su muškarci češće izloženi toj bolesti. Nakon tog razdoblja, do menopauze žene su na neki način hormonski zaštićene, a nakon tog razdoblja, nažalost, dolazi naše vrijeme veće izloženosti nastanku te ružne bolesti“, rekla je doktorica.

Doktorica je objasnila da se rizični čimbenici dijele u dvije skupine:

„Jedna skupina je ona na koju ne možemo utjecati, a to su spol, dob, rasa, genetski ono što smo naslijedili od predaka i činjenica da pojačan rizik za nastanak novog moždanog udara je već prethodno preboljeli moždani udar.“

Dodala je Roje Bedeković kako nam ostaje pregršt čimbenika na koje možemo utjecati:

„To su sve moguće različite priležeće bolesti kao povišen krvni tlak, šećerna bolest, različite srčane bolesti, poglavito različite srčane aritmije i veliki broj čimbenika rizika koji su povezani izravno sa svakom osobom ponaosob i vezano uz stil života…primjerice pušenje, zlouporaba alkohola, različitih drugih sredstava, nedovoljno kretanje, povećana tjelesna težina…“

Postoje slučajevi kada se mogu prepoznati rani simptomi potencijalnog dolaska moždanog udara:

„Postoji jedna vrsta moždanog udara, zove se ishemijski koji nastaje usred začepljenja krvne žile. On ima, ne u svih bolesnika, ali u jednom određenom postotku svoju prethodnicu koja se zove TIA – tranzitorna ishemijska ataka i manifestacija začepljenja prolaznog začepljenja jedne manje krvne žile. I onda nastupa klinički s različitim neurološkim poremećajima. Npr. kratko, 15 minuta, sat, dva sata se poremeti govor ili utrne jedna strana lica, utrne ruka ili noga ili i ruka i noga i to prođe nakon nekog vremena jer je ugrušak bio mali, krvna žila je bila mala i on se otopi te se krvni protok vrati u normalu dok se ponovno, na žalost, ne začepi.„

„Može se dogoditi da se više to ne ponovi, međutim u velikom postotku bolesnika se dogodi nakon toga pravi veliki moždani udar“, objasnila je doktorica koja je u TOPCASTU govorila o ostalim vrstama moždanog udara.

„Moždani udar je u zapadnijim zemljama otprilike treći uzrok smrti, u Hrvatskoj još uvijek drugi uzrok smrti“, rekla je doktorica i objasnila zašto ne padamo s visokog drugog mjesta:

„Zato što još uvijek i dalje svaki pojedinac ne radi u prevenciji odnosno sprečavanju nastanka te bolesti najbolje što može. Naposljetku, prevencija je najbolje liječenje.„

Ova bolest pogađa i mlade u dvadesetima:

„Imamo od 20 do 100 godina raspon bolesnika. Specifično za mlađe skupine da vrlo često ne možemo utvrditi niti jedan rizični čimbenik, neku priležeću bolest ili stanje nego jednostavno je posljedica vjerojatno stil života odnosno stres koji radi ozbiljne probleme.“

Rekla je doktorica da je najbolja vrsta liječenja upravo sprečavanje, odnosno da uopće ne dođe do moždanog udara:

„Tu  je najveća težina na svakom pojedincu i da svaki od nas najviše može napraviti sam za sebe i ono što je jako važno, na što se ljudi posebno u nas često izvlače na novac. Nije u pitanju novac, dapače, prestankom zlouporabe alkohola, prestankom pušenja i svih štetnih stilova života se može uštedjeti, a za svoje zdravlje možeš napraviti jako puno.“

Poslala je i važnu poruku:

„Svatko može najviše napraviti za sebe i krenimo se ponašati bolje nego smo se ponašali. Ako dođe do simptoma, treba ih znati odmah prepoznati, što brže se obratiti liječniku.“

Razgovor pogledajte na: https://www.youtube.com/watch?v=lfLGE_ZC_E4&t=944s

*********************************INTERMEZZO**********************************

Donirajte Udrugu Mlada pera - IBAN: HR3124020061100838696

Kuna putovanja - putovanja bogata iskustvom
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.