Beč izdvaja osam miliona eura za sadnju novih stabala!

Drveće značajno doprinosi zaštiti klime i boljem kvalitetu zraka u gradu”, stoji u priopćenju Grada Beča

Na području grada Beča ima oko 480.000 stabala, no sve zelenija austrijska metropola, koja se odlučno bori protiv klimatskih promjena, želi ih još više! Onečišćenje zraka je posebno izraženo u velikim gradovima, stoga se bečka gradska uprava odlučila na sadnju velikog broja novih stabala te će za tu namjenu, kao i za održavanje postojećeg zelenila, u 2019. i 2020. godini izdvojiti čak osam milijuna eura.

U bečkoj su gradskoj upravi itekako svjesni da drveće u gradovima ima vrlo važnu ulogu, posebice u gusto izgrađenim urbanim područjima gdje služe kao svojevrsna „klimatizacija“ te doprinose zaštiti klime i boljoj kvaliteti zraka. Sadnjom dodatnih stabala, osobito platana, jasena i brijestova, osigurat će se kvalitetniji zrak i zaštita od vrućina, posebice sve izraženijih opasnih toplinskih valova.

Zeleni su, kao uostalom i najveći dio Bečanki i Bečana, izuzetno zadovoljni donošenjem ove odluke te ističu kako će ova mjera uvelike pomoći dosadašnjim naporima za zaštitu klime i grad učiniti još ugodnijim. Također, ponosno se navodi činjenica kako Beč ima „najniže emisije CO2 u cijeloj Austriji.“

Gradska vijećnica zadužena za zaštitu okoliša, Ulli Sima, sadnju novih stabala također smatra nužnom mjerom za dobrobit stanovnika Beča: „Zahvaljujući ovom posebnom proračunu, brže ćemo zasaditi još više stabala, što je jedna od mnogih mjera protiv efekta toplinskih otoka uzrokovanih klimatskim promjenama, s kojima se velik broj ljudi vrlo teško nosi.“

Sredstva će u 2019. i 2020. godini biti dostupna svim gradskim općinama kako bi se stabla ravnomjerno posadila u svim dijelovima grada. „U tijeku smo izrade planova za sadnju drveća, a projekt je pripremljen i usko koordiniran sa svim okruzima, specijalističkim odjelima i stručnjacima“, kaže Josef Taucher, predsjednik kluba bečkih socijaldemokrata.

U bečkoj gradskoj upravi pojašnjavaju kako je sadnja stabala u gusto izgrađenim urbanim područjima često vrlo skupa, kako zbog već razvijenih urbanih struktura, tako i zbog cijelog niza infrastrukturnih instalacija u javnom prostoru i potrebe njihove zaštite. Budući da bi ti troškovi nadilazili financijsku mogućnost većine bečkih okruga, gradska se uprava odlučila na donošenje posebnog proračuna.

Klimatske promjene mogu se osjetiti i u Beču

Tijekom posljednja četiri desetljeća u Beču je prosječna godišnja temperatura porasla za dva stupnja Celzija. Prošlo je ljeto bilo izrazito toplo s 42 vruća dana što pokazuje da globalno zatopljenje napreduje brže nego što se ranije pretpostavljalo. Budući da ljudi imaju sve duži životni vijek, to također znači kako će klimatske promjene utjecati na sve više ljudi, što će za urbano stanovništvo predstavljati sve veći problem.

Bečka gradska uprava je svjesna da drveće značajno doprinosi zaštiti klime i boljoj kvaliteti zraka u gradu. Osim sumporovog dioksida i ugljikova monoksida, zrela stabla vezuju oko 10 kg CO2 godišnje i oslobađaju oko 130 kilograma kisika. Drveće apsorbira do 370 litara vode dnevno i ispušta ih u atmosferu čime podržava prirodni ciklus vode na Zemlji.

Zbog visokog kapaciteta isparavanja i značajnog efekta sjena, stabla su najučinkovitiji i najodrživiji „klima uređaj“ protiv ljetnih vrućina. No, to još nije sve – stabla pročišćuju zrak, uklanjaju onečišćujuće čestice, proizvode kisik, vezuju CO2, ublažuju udare vjetra, a njihovo zelenilo smiruje i važan je dio urbanog krajobraza.

Kako se svjetski gradovi bore protiv klimatskih promjena i globalnog zatopljenja?

Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a neki od njih odlučili su se učinkovito hladiti sadnjom drveća. Britanska vlada će tako u sklopu svojih napora u borbi protiv klimatskih promjena u sljedeće dvije godine financirati sadnju više od 130.000 stabala u gradovima širom zemlje, a u Parizu će, između ostaloga, posaditi urbane šume na četiri amblematska mjesta grada – na mjestima gdje bi ih malo tko uistinu očekivao. I grad u kojem su sagrađeni neki od najviših svjetskih tornjeva spreman je na veliku promjenu – u New Yorku je novim zakonom zabranjena gradnja „prljavih“ visokih tornjeva od stakla i čelika. New York se klimatskoj krizi i njenim katastrofalnim posljedicama odlučio suprotstaviti izgradnjom uzdignutih zelenih površina i proširenjem obale rijeke East River, koja će biti viša od sadašnje te će tako štititi grad od budućih uragana i visokih plima u nadolazećim desetljećima.

IZVOR: Ekovjesnik

_____________________INTERMEZZO_________________

Donirajte Udrugu Mlada pera - IBAN: HR3124020061100838696

_____________________________________________________

Donirajte Udrugu Mlada pera
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.