Napad SAD-a na Venezuelu

U ranim satima subote, 3. siječnja 2026., iz više izvora svjetskih medija stižu izvješća o američkoj vojnoj operaciji na teritoriju Venezuele, uz eksplozije i prelete zrakoplova nad Caracasom te navode o udarima na više lokacija. Venezuelanska vlada napad opisuje kao “vojnu agresiju”, dok Washington akciju prikazuje kao operaciju usmjerenu na vrh režima i navodne prijetnje povezane s krijumčarenjem droge. Reuters+2AP News+2

Što se, prema dostupnim izvješćima, dogodilo

Prema izvješću Associated Pressa, Sjedinjene Države su izvele dramatičnu operaciju u kojoj su, kako navode, zarobile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores te ih prebacile u SAD radi kaznenog progona (spominju se optužbe uključujući “narco-terrorism” u novoj optužnici). AP navodi da su se tijekom noći čule eksplozije i da ima žrtava među civilima i vojnim osobljem, dok je dio grada imao prekide opskrbe električnom energijom. AP News

Reuters prenosi da je venezuelanska vlada u priopćenju govorila o napadima u Caracasu i više saveznih država (uključujući Miranda, Aragua i La Guaira), da je Maduro proglasio izvanredno stanje i pozvao na mobilizacijske planove. Reuters

Istovremeno, međunarodne institucije reagiraju na implikacije ovakve akcije: Reuters prenosi da je glavni tajnik UN-a António Guterres izrazio ozbiljnu zabrinutost i upozorio da bi takav potez mogao predstavljati “opasan presedan” i potencijalno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Reuters

Protuslovlja i ono što još nije potvrđeno

Važno je naglasiti da su rani izvještaji u ovakvim situacijama često fragmentirani i djelomično proturječni (posebno oko zapovjednog lanca u Caracasu, opsega štete i broja žrtava). Reuters navodi i da je Venezuela, uz Kolumbiju te uz potporu Rusije i Kine, zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti, dok SAD tvrdi da djeluje u okviru samoobrane prema članku 51. i da operaciju ne opisuje kao “promjenu režima”, nego kao akciju protiv navodne “narco-terrorism” prijetnje. Reuters

Globalne reakcije i rizici eskalacije

Rane međunarodne reakcije kreću se od oštrih osuda do suzdržanih poziva na deeskalaciju. U fokusu je pitanje: je li riječ o ograničenoj operaciji (hvatanje vrha režima) ili početku šireg vojnog angažmana s mogućnošću unutarnjeg otpora, destabilizacije i regionalnih posljedica (migracije, poremećaji u energetici, incidenti na moru/obali). Ujedno, u pravnom i političkom smislu otvara se rasprava o mandatu i legitimitetu akcije bez jasnog međunarodnog odobrenja. Reuters+1

Što pratiti u idućim satima i danima

1. Dokaze i potvrde o statusu Madura (gdje je, u čijoj je nadležnosti i pod kojim optužbama).

2. Broj žrtava i razmjer štete (neovisne procjene, bolnice, lokalne vlasti, humanitarne organizacije).

3. Tko kontrolira institucije u Caracasu (vojska, potpredsjedništvo, prijelazna tijela).

4. Sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i diplomatske poteze ključnih aktera.

5. Signalizaciju daljnjih vojnih koraka ili najavu okončanja operacije.

*********************************INTERMEZZO**********************************