Bačićevi zakoni stupaju na snagu 2026.: Brže dozvole, digitalni planovi i oštre kritike oporbe
Tri zakona iz područja gradnje i prostornog uređenja, kolokvijalno prozvana Bačićevima zakonima, koje je u ponedjeljak donio Hrvatski sabor, stupit će na snagu 1. siječnja 2026. godine. Riječ je o Zakonu o gradnji, Zakonu o prostornom uređenju te Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kojima Vlada najavljuje ubrzavanje postupaka, potpunu digitalizaciju i strožu kontrolu prostora, dok oporba upozorava na dugoročno „uništenje prostora“ i najavljuje referendum.
Digitalizacija i brže dozvole
Prema novim propisima, svi prostorni planovi izrađivat će se digitalno kroz sustav ePlanovi, po jedinstvenom standardu, uz javnu dostupnost i povezivanje s platformom eDozvole. Ishođenje građevinske dozvole, prema najavama, ne bi smjelo trajati dulje od 30 dana, što bi ponajviše trebalo olakšati gradnju obiteljskih kuća, za koje se izdaje oko 90 posto svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.
Zakon o gradnji donosi i potpunu digitalizaciju postupaka, uvođenje BIM modela te obvezu izrade plana održavanja zgrada, što se zakonom propisuje po prvi put.
Urbanistički planovi i komasacija
Općine i gradovi dobit će rok od tri godine za donošenje urbanističkih planova uređenja nakon zaprimanja pisma namjere investitora. Ako to ne učine, investitor se može obratiti Ministarstvu, koje tada preuzima izradu prometne studije i omogućuje izdavanje građevinske dozvole. Novi zakon omogućuje i da investitori sami financiraju izgradnju potrebne infrastrukture, uz umanjenje komunalnog doprinosa.
Vraća se i institut urbane komasacije, ukinut 2014. godine, a njezin obuhvat propisuje jedinica lokalne samouprave. Komasaciju može zatražiti i većina vlasnika zemljišta (50 posto plus jedan).
Istodobno, postojeća građevinska područja više se neće moći širiti dok unutar njih postoje površine bez osnovne infrastrukture, a stambene jedinice za priuštivo stanovanje morat će se graditi integrirano u postojeća naselja.
Nova pravila za kampove i turističke objekte
Zakon o prostornom uređenju donosi i nova pravila za kampove i kamp-kućice, koje se definiraju kao modularno-montažne pokretne kućice. Za njihovo postavljanje neće trebati građevinska dozvola ni glavni projekt, već lokacijska dozvola.
U kampovima unutar naselja kamp-kućice i građevine neće se smjeti postavljati unutar 25 metara od obale, dok će izvan tog pojasa moći zauzimati do 30 posto površine kampa. Kampovi imaju rok od pet godina za prilagodbu. U kampovima izvan naselja zabrana se proteže na 100 metara od obalne linije.
Zakon gotovo u potpunosti zabranjuje etažiranje turističkih građevina, osim u zonama hotela visoke kategorije.
Nulte emisije do 2050.
Novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu propisuje se da bi sve zgrade do 2050. godine trebale postati zgrade s nultim emisijama.
Glasanje i reakcije oporbe
Zakon o prostornom uređenju izglasan je sa 76 glasova za, 59 protiv i jednim suzdržanim, dok je Zakon o gradnji dobio potporu 77 zastupnika, uz 57 protiv i dva suzdržana. Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
Saborski klubovi lijeve oporbe najavili su pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti sva tri zakona te referendum. Sandra Benčić (Možemo!) poručila je kako su zakoni „konceptualno pogrešni“ i da ih nije moguće popraviti amandmanima, uz upozorenje da će, ako Ustavni sud ne reagira u razumnom roku, građani biti pozvani na prikupljanje potpisa za referendum.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je da Vlada ignorira struku i javnost te ustvrdio kako je prostor u Hrvatskoj „najveće bogatstvo koje se olako dovodi u pitanje“. Anka Mrak Taritaš (GLAS) zakone je opisala kao „iskorak u propast“, dok je Marijana Puljak (Centar) pozvala HDZ-ove zastupnike da ne glasaju, kako je rekla, „za uništenje prostora“.
Unatoč oštrim kritikama i najavama referenduma, zakoni su izglasani i, ako ne bude ustavnih prepreka, stupit će na snagu početkom 2026. godine.
*********************************INTERMEZZO**********************************
