HDZ po starom, SDP u čudu, DP u rasulu
Nakon drugog kruga lokalnih izbora, politička slika Hrvatske doživjela je značajne potrese – neki očekivani, drugi prilično iznenađujući. I dok HDZ može zadovoljno trljati ruke, rezultati su porazni za SDP, a Domovinski pokret doživio je možda i najteži udarac od svog osnutka.
HDZ: Jedina organizirana politička sila?
Politički analitičari Višeslav Raos, Davor Gjenero i Berto Šalaj složni su u jednom – HDZ je na ovim izborima pobijedio iznad svih očekivanja. Preuzeo je Split, zadržao vlast u brojnim županijama, uključujući ključne dalmatinske i slavonske regije, a vraćeni su i Šibensko-kninska županija te grad Šibenik. Kako navodi Šalaj, HDZ se pokazao kao “možda i jedina ozbiljna politička organizacija u zemlji koja djeluje na svim razinama i teritorijima”.
Split je paradigmatski primjer te snage – Tomislav Šuta (HDZ) je pobijedio Ivicu Puljka, kandidata Centra, čija je kampanja bila negativna i nedovoljno uključiva, pa čak ni SDP-ovi birači nisu masovno podržali njegov ostanak na vlasti. Puljak je najavio povlačenje iz politike, što otvara prostor za nove aktere, posebno na lijevom centru.
SDP: Više glasova, ali gorki okus poraza
Iako SDP bilježi nešto bolji rezultat nego 2021. – osvojio je grad Pulu i Koprivničko-križevačku županiju – ukupna slika je porazna. Analitičari ukazuju na izgubljene bastione poput Rijeke i Siska te loš rezultat u većim urbanim sredinama.
Peđa Grbin, koji je iznenađujuće osvojio Pulu, pokušava postaviti pozitivan narativ, ali kako kaže Raos, riječ je o “neobičnom trenutku” jer se rijetko tko vraća iz nacionalne politike u lokalnu. Pred SDP-om su, složno ocjenjuju Raos, Gjenero i Jugo, veliki izazovi i potreba za ozbiljnom reorganizacijom ako žele ostati relevantni.
Domovinski pokret: Izgubili utvrdu – izgubili smjer?
Najveći gubitnik ovih izbora, prema svim analitičarima, jest Domovinski pokret. Izgubili su Vukovar, jedinu ozbiljnu bazu, a time i simboličku snagu. Ivan Penava ostao je bez gradonačelničke fotelje, a time i bez političke pozicije iz koje bi mogao utjecati na nacionalnu razinu. Gjenero ističe da je DP time izgubio i potencijal za ucjenjivačku poziciju u Vladi.
Raos predviđa moguće nove raskole unutar stranke, osobito nakon razlaza s Marijem Radićem, i ne isključuje mogućnost da HDZ uskoro potraži nove saveznike – poput SDSS-a ili manjih liberalnih opcija – za održavanje parlamentarne većine.
Možemo!: Obranili Zagreb, ali uz opomenu
Tomislav Tomašević i platforma Možemo! zadržali su vlast u Zagrebu, ali uz manji broj glasova nego 2021. godine – čak 70.000 manje. Kako je rekao Šalaj, to je “upozorenje da drugi mandat mora biti mandat isporuke”. Ipak, analitičari ne vide Mariju Selak Raspudić kao gubitnicu, iako nije uspjela svrgnuti Tomaševića. Gjenero smatra da je njezina kampanja bila priprema terena za buduću stranku.
Novi akteri i iznenađenja
Najugodnije iznenađenje, prema Gjeneru, jest Iva Rinčić, nova gradonačelnica Rijeke, koja prema njegovoj ocjeni jedina među kandidatima “razumije što su javne politike”. Njezin uspon dolazi u trenutku kada SDP gubi Rijeku, još jednu važnu točku na političkoj karti.
U Sinju je Miro Bulj uspio zadržati poziciju gradonačelnika – ali tek “jedva”, dok se politička scena u Dalmaciji dodatno pomiče prema HDZ-u.
Zaključak: Stabilnost HDZ-a i razbijenost ostatka spektra
Kao što su istaknuli i Šalaj i Jugo, ključ uspjeha HDZ-a nije samo u brojkama, već u organizaciji i kontinuitetu. Premijer Plenković ulazi u naredne tri godine s jasnim legitimitetom i stabilnom infrastrukturom. Uspjeli su, nakon tri nacionalna mandata, postići ono što se smatralo gotovo nemogućim – dodatno proširiti utjecaj na lokalnu razinu.
S druge strane, lijevi i desni centar, uključujući SDP i Domovinski pokret, suočeni su s velikim unutarnjim izazovima, strukturnim slabostima i potrebom redefiniranja političke strategije. A birači, kako pokazuje primjer Splita, ostaju nemilosrdni – i prema onima koji vladaju, i prema onima koji samo obećavaju.
*********************************INTERMEZZO**********************************
