Invazivne strane vrste jedna od najvažnijih direktnih prijetnji bioraznolikosti

U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Procjenjuje se da je 10-15% njih invazivno, upozorava Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
 
Dolazi jesen, no u prirodi se još mnogo toga može opaziti pa tako i invazivne strane vrste. Ako ih ugledate, dojavite njihovu lokaciju putem aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj!
Podaci o rasprostranjenosti važni su za upravljanje, odnosno smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava.
Svojom dojavom možete doprinijeti i ranom otkrivanju novih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj te time spriječiti njihov unos i tako očuvati prirodu Hrvatske.
 
Žljezdastom pajasenu dovoljna je mala pukotina ili nepravilnost u nekoj građevini da se ukorijeni, a širi se i uz prometne koridore. Uz obale potoka i rijeka te nasipe česte su biljke cigansko perje i žljezdasti nedirak.
U srednjoj i južnoj Dalmaciji uz odlagališta otpada može se zamijetiti mali indijski mungos. U rijekama i jezerima obitavaju barska nutrija i pastrvski grgeč. Uz obalu mora sve su prisutnije biljke karpobroti, a u ovo doba godine u kuće sve češće ulaze azijske božje ovčice.
 
 

MALI INDIJSKI MUNGOS
foto arhiva NP Mljet

MALI INDIJSKI MUNGOS
Herpestes javanicus auropunctatus (Hodgson, 1836)
 

Mali indijski mungos je invazivna strana vrsta sisavca podrijetlom iz Azije. U Hrvatsku je na otok Mljet unesen 1910. godine, a kasnije i na druge otoke radi biokontrole zmija. Vrsta se može opaziti na priobalnim travnjačkim i šumskim staništima, ali i na poljoprivrednim i urbanim područjima, uz odlagališta otpada na kojima se hrani. Mali indijski mungos ima negativan utjecaj na zavičajne vrste – ne samo na zmije zbog čije je kontrole unesen, već i na druge vrste gmazova, vodozemce i ptice kojima se hrani. Nakon što je mali indijski mungos unesen, na otocima je primijećeno smanjene populacija svih vrsta zmija, gušterica i žaba. Primijećen je i pad brojnosti ptica koje se gnijezde na tlu ili u niskom grmlju, jer se mali indijski mungos hrani i njihovim jajima i ptićima. Mali indijski mungos prenosi bjesnoću pa može predstavljati i zdravstveni problem.

 
BARSKA NUTRIJA

BARSKA NUTRIJA
foto Igor Boršić


Myocastor coypus (Molina, 1782)
 

Barska nutrija je invazivna strana vrsta sisavca podrijetlom iz Južne Amerike. Raširena je po cijelom svijetu zbog uzgoja životinja za krzno, a bijegom s farmi za uzgoj dospjela je u prirodu. U Hrvatsku se proširila spontano iz susjednih zemalja, a prvi put je zabilježena 1936. godine u Međimurju. Može se opaziti u blizini prirodnih i umjetnih vodenih staništa. Hrani se zavičajnim vrstama biljaka pa one nestaju s područja na kojima je barska nutrija rasprostranjena, a hraneći se usjevima čini štete i u poljoprivredi. Njezina prisutnost negativno utječe i na vodene ptice jer uzurpira njihova gnijezda koja koristi za odmaranje, a iskopava i nastambe na obalama vodenih tijela što sprječava protok vode u kanalima i dolazi do urušavanja obale. Uz to, barska nutrija domaćin je brojnim parazitima, od kojih neki mogu biti preneseni i na ljude.
 

AZIJSKA BOŽJA OVČICA
foto Mladen Zadravec

AZIJSKA BOŽJA OVČICA
Harmonia axyridis (Pallas, 1773)
 

Azijska božja ovčica je invazivna strana vrsta kukca podrijetlom iz istočne i jugoistočne Azije, a diljem svijeta proširena je radi biokontrole lisnih ušiju. Jednom unesena, u nova područja se širi spontano ili kao slijepi putnik na prijevoznim sredstvima i dobrima. Prvi nalaz za Hrvatsku zabilježen je 2008. godine, a može se opaziti u voćnjacima, poljoprivrednim površinama i parkovima. Predator je koji se prvenstveno hrani biljnim ušima i drugim kukcima, a u nedostatku životinjske hrane, hrani se plodovima biljaka, primjerice sokom grožđa. Time može uzrokovati značajne štete u vinogradarstvu, a ako se prilikom prerade grožđa u njemu nađe velika količina azijskih božjih ovčica i okus vina se mijenja. U kompeticiji je za hranu i stanište s mnogim zavičajnim člankonošcima koji se hrane istim plijenom, uključujući i našu zavičajnu božju ovčicu.
 

ŽLJEZDASTI PAJASEN

ŽLJEZDASTI PAJASEN
foto Igor Boršić


Ailanthus altissima (Mill.) Swingle
 

Žljezdasti pajasen je invazivna strana biljna vrsta podrijetlom iz Kine. Kao ukrasna biljka u 18. stoljeću unesen je u Europu, nakon čega je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku, uspostavio brojne populacije. Većinom se širi uz prometnice i antropogeno utjecana staništa. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa. Žljezdasti pajasen izlučuje spoj ailanton koji drugim biljkama u njegovoj blizini onemogućuje rast. Dovoljna mu je mala pukotina ili nepravilnost u nekoj građevini da se ukorijeni, a njegovo snažno korijenje može ih oštetiti i uništiti. Žljezdasti pajasen raste i iz zidina – vrlo gusta populacija nalazi se na Stonskim zidinama, a raste i iz Dubrovačkih gradskih zidina pa su se počele provoditi mjere njegovog uklanjanja.
 

 

PRAVA SVILENICA / CIGANSKO PERJE
foto Igor Boršić

PRAVA SVILENICA / CIGANSKO PERJE
Asclepias syriaca L.
 

Cigansko perje je invazivna strana biljna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europu je unesena kao ukrasna biljka još u 17. st., a u Hrvatskoj se bilježi od druge polovine 19. stoljeća. Biljka je osunčanih, toplih staništa, često uz puteve i riječne nasipe. U kompeticiji je sa zavičajnim vrstama biljaka kojima zauzima prostor kada raste u gustim populacijama pa se na takvim područjima mijenja sastav prirodnih biljnih zajednica.
 

 

 

 

 

ŽLJEZDASTI NEDIRAK

ŽLJEZDASTI NEDIRAK
foto Igor Boršić


Impatiens glandulifera Royle
 

Žljezdasti nedirak je invazivna strana biljna vrsta prirodno rasprostranjena u Aziji – na Indijskom poluotoku i zapadnoj Himalaji. Kao ukrasna biljka prenesen je diljem svijeta. Prvi unos u Europu je u 19. st., a danas je u njoj već široko rasprostranjen. U Hrvatskoj je prvi put zabilježen 1970-ih, no vjerojatno je bio prisutan i ranije. Najčešće se može opaziti uz obale potoka i rijeka. Uspješan je u kompeticiji sa zavičajnim biljnim vrstama. Privlačenjem oprašivača negativno utječe na oprašivanje zavičajnih biljaka. Zimi ugiba pa obale tekućica ostavlja golima i izloženima eroziji.
 

KARPOBROTI
foto Martina Cigrovski Mustafić

KARPOBROTI

Carpobrotus spp.
 
Karpobroti su prirodno rasprostranjeni u Južnoj Africi. Kao ukrasne biljke uneseni su širom svijeta. Nije poznato kada su uneseni u Hrvatsku, ali u herbariju postoji primjerak vrste Carpobrotus acinaciformis iz sredine 20. stoljeća s otoka Biševa. Odgovaraju mu staništa uz morsku obalu, u pukotinama stijena, ali i ruderalna staništa, a čest je i u uzgoju. Svojim puzavim, gustim rastom u potpunosti prekriva tlo i prerasta sve prizemne biljke čime onemogućava klijanje i rast zavičajnih biljaka te lokalno drastično smanjuje bioraznolikost.
 
PASTRVSKI GRGEČ

PASTRVSKI GRGEČ
foto Ivan Špelic


Micropterus salmoides (Lacepède, 1802)
 
Pastrvski grgeč se smatra invazivnom stranom vrstom ribe u Hrvatskoj, a porijeklom je iz srednjeg i istočnog dijela Sjeverne Amerike. Glavni razlog unosa pastrvskog grgeča je njegova atraktivnost u sportskom ribolovu, a uzgaja se i u akvakulturi. Pastrvski grgeč je na područje Republike Hrvatske prvi put unesen početkom 20. stoljeća u ribnjake Božjakovina. Nakon toga, 30-ih godina unesen je u ribnjačarstva Pakračka poljana i Belje te krajem 60-ih u ribnjake Draganići, Poljana i Končanica. Pastrvski grgeč nastanjuje manja plitka jezera, plitke zaljeve velikih jezera te rjeđe spore i velike rijeke. Prehrana mu ovisi o uzrastu: mlade se jedinke hrane zooplanktonom, beskralješnjacima i sitnijom ribom, dok se odrasle jedinke hrane uglavnom ribom i većim beskralješnjacima, često i deseteronožnim rakovima i žabama, a ponekad i manjim sisavcima, gmazovima i pticama. Predator je nad manjim ribama i beskralješnjacima. U Japanu, Meksiku, Francuskoj, Italiji, Portugalu, Fidžiju i Kubi zabilježeni su slučajevi izumiranja i smanjivanja brojnosti zavičajnih vrsta nakon što se pastrvski grgeč udomaćio u novom staništu. Prenosi parazite poput praživotinja, metilja, trakavica i oblića.
 

*********************************INTERMEZZO**********************************

Donirajte Udrugu Mlada pera

Donirajte Udrugu Mlada pera
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.