Inspekcija je još 2015. pronašla nepravilnosti u splitskom Domu kojeg je sada poharao koronavirus i umrlo čak 18 štićenika

U izvještaju iz 2015. godine viša inspektorica Dorica Bezinović napisala je da su u Domu u Vukovarskoj sobe bile premale te da je u nekim sobama bilo smješteno previše pacijenata.

Početkom svibnja završeni su inspekcijski nalazi Ministarstva zdravstva i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u splitskom Domu za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici. Resorni ministri, Vili Beroš i Vesna Bedeković tada su na presicima hrvatsku javnost izvijestili kako njihovi inspektori nisu pronašli propuste koji bi doveli u pitanje odgovornost ravnatelja Ivana Škaričića, a samim time i župana Blaženka Bobana u čijoj je ingerenciji spomenuti Dom budući da je Splitsko-dalmatinska županija formalni vlasnik i osnivač te ustanove. Iako su dijelovi inspekcijskog izvješća pročitani na presici splitskog i nacionalnog Stožera, njih u cijelosti još nitko nije vidio, nisu javno objavljeni niti ih je, koliko je poznato, itko od novinara dobio na uvid nakon službenog upita. Međutim, Večernji list u nedjelju je došao do novog otkrića koji baca potpuno novo svjetlo na cijeli slučaj. Naime, doznali su kako je inspekcija Ministarstva socijalne politike i mladih u splitski Dom ušla još 2015. i tamo zatekla mnoge nepravilnosti. Nije manje bitno naglasati da su upravo te nepravilnosti bile jedan od glavnih razloga zbog čega se u tom Domu koronavirus ekspanzivno proširio, brže i ubojitije nego igdje drugdje u Hrvatskoj.

Priča ide ovako
Negdje u prosincu 2015. godine tadašnje resorno ministarstvo zaprimilo je anonimnu prijavu o nepravilnostima u Domu za starije i nemoćne u Splitu. Konkretno, tvrdilo se kako Dom ne ispunjava minimalne uvjete za pružanje socijalne skrbi i to sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalne skrbi koji je kao podzakonski akt objavljen u Narodnim Novinama početkom 2014. Taj Pravilnik u članku 184. i stavku 3. kaže ovako:
“Spavaonica za korisnike drugog i trećeg stupnja usluge može imati najviše tri ležaja, a površina spavaonice treba biti najmanje 7 m² po korisniku”. Prije svega treba znati što navedena odredba govori. Tako su u smislu istog Pravilnika ali i Centra za gerentologiju koji djeluje pod okriljem MInistarstva zdravstva definirani stupnjevi usluga kod korisnika. Prvi stupanj čine korisnici koji su potpuno pokretni, drugi stupanj čine ograničeno pokretni korisnici odnosno oni koji se kreću uz ortopedska pomagala, treći stupanja čine trajno ograničeni korisnici koji bez tuđe pomoći ne mogu obavljati svoje primarne fiziološke potrebe niti se kretati bez invalidskih kolica, a u četvrti stupanja spadaju trajno nepokretni i dementni korisnici.

Dakle iz Pravilnika kojeg je donijelo resorno Ministarstvo i koji se usko veže uz Zakon o socijalnoj skrbi proizlazi kako spavaonice za korisnike drugog i trećeg stupnja može imati najviše tri ležaja dok bi površina spavaonice trebala iznosti najmanje sedam kvadrata. A to nije slučaj u Domu za starije i nemoćne u Splitu, a na što je tada HDZ-ovog ravnatelja Ivana Škaričića upozorila i viša inspektorica spomenutog ministarstva Dorica Bezinović. Dakle, prije pet punih godina Dom u Splitu nije radio po zakonu, a to ne radi niti danas jer praksa sa spavaonicima s obzirom na stupanja usluge korisnika, nije promijenjana. Naime, korisnici drugog i trećeg stupnja usluge u splitskom su Domu smještene na drugom katu zgrade i borave u četverokrevetnim sobama, a tamo gdje postoje dvokrevetne sobe Dom nije udovoljio propisanoj kvadraturi. Večernji list pričao je s nekoliko djelatnika u splitskom Domu i svi su im redom potvrdili kako im je s vrha hijerarhije rečeno da se o tome ne smije pričati jer je to “stvar na kojoj bi Škaričić mogao pasti”. No, osim Škaričića tu se otvara novi problem za HDZ-ovog župana Blaženka Bobana u čijoj je nadležnosti Dom u Vukovarskoj.

“Istina je da smo na drugom katu trebali imati trokrevetne, a ne četverokrevetne sobe i istina je da je Dom natrpan korisnicima koji na tom katu nemaju komoditet, a samim time propisanu i relevantnu zdravstvenu skrb i njegu. Da smo imali trokrevetne umjesto četverokrevetnih soba možda bi se i koronavirus drugačije širio. Međutim naši djelatnici u tim uvjetima rade najbolje što mogu. Što se tiče kadra medicinskih sestara, njegovateljica i osoblja, to su izuzetno profesionalni ljudi, čak i prekvalificrani za ovaj posao. Ovo što spominjete je sfera politike”, kazala nam je jedna djelatnica Doma napominjući da je upravo prevelika količina ljudi u sobama rezultirala rapidnim širenjem COVID-19 i da je to u Domu “javna tajna” budući da je od do sada 18 preminulih od virusa čak njih 16 s tog kata. Večernji list dobio je fotografije s lica mjesta, a koje jasno i nedvosmisleno pokazuju kako se na tom drugom katu radi o četverokrevetnim sobama.

Također, Večernji list je dobio u posjed inspekcijski nalaz iz 2015. godine u kojem između ostalog stoji:

“Tijekom inspekcijskog nadzora prilikom kojeg je pregledan prostor i oprema u Doma u odnosu na propisane uvjete, utvrđeno je da su u dislociranom objektu u Vukovarskoj 79, dvokrevetne sobe stacionarnom dijelu kvadraturom premale u odnosu na propisanu kvadraturu, a također i da je u pojedinim sobama na stacionarnom dijelu smješteno četvero korisnika. Isto nije sukladno s odredbom čl. 184. stavak 3. Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, kojim je propisano da spavaonica za korisnike drugog i trećeg stupnja usluge može imati najviše tri ležaja, a površina spavaonice treba biti najmanje 7 m po korisniku”, stoji u inspekcijskom nalazu kojeg potpisuje viša inspektorica Dorica Bezinović.

Unatoč takvom rješenju inspektora iz resornog ministarstva, Škaričić kao i županija na čelu s Bobanom baš ništa nije napravila da bi popravila stvari. Naime, danas u Domu situacija izgleda identično kao i te 2015. godine. Zbog toga se Večernji list obratio Heleni Bandalović, magistri medicinskog prava koju je župan Boban 9. travnja imenovao koordinatoricom u Domu za starije i nemoćne. Tada se špekuliralo kako je ono tek u sustav ubačena kao spona između Doma i Županije dok se potpuno ne riješi politička ali i upravljačka sudbina Ivana Škaričića. “Pravilnik koji spominjete doživio je niz izmjena i dopuna i trenutačno se opet radi na njegovim izmjenama. Ja vam mogu kazati kako je u ustanovama kojima je osnivač županija i država dozvoljeno imati četverokrevetne sobe za korisnike trećeg i četvrtog stupnja usluge. To što vi govorite odnosi se na privatne i obiteljske domove”, kazala nam je Bandalović očito nesvjesna da je službeni inspekcijski nalaz prije punih pet godina utvrdio suprotno. Također, gospođu Bandalović Večernji je uputio s činjenicom kako izmjenama i dopunama tog Pravilnika nikad nije izmijenjen ili van snage stavljen članak 184. odnosno njegov stavak 3.

“Molim vas nemojte me uvlačiti u političke priče. Za sve ostalo možete se obratiti kabinetu župana”, dodala je koordinatorica Bandalović uz napomenu “kako ona neće kazati ništa što bi štetilo ugledu Doma”, i time jasno dajući do znanja kako stoji na braniku županije kojom godinama suvereno vlada HDZ. Helena Bandalović kazala  je i to kako oni u Domu ne mogu iz dana u dan pratiti stanje svakog korisnika jer je, citat: “moguće da netko iz četvrtog stupnja preko noći dospije u treći ili čak prvi”. Time je gospođa Bandalović htjela sugerirati kako je moguće da netko tko je iznimno star, trajno nepokretan ili dementan u jednom danu može prohodati pa su iz tog razloga u Domu imali četverokrevetne sobe, a ne trokrevetne. Iz samog Doma Večernji na kraju saznaje kako je u trenutku izbijanja epidemije na drugom katu bilo smješteno 49 korisnika, od kojih su čak 44 korisnika bila u trećem stupnju i njih pet u drugom. U prvim danima kad su se provodili testovi na COVID-19 njih najmanje 10 bilo je pozitivno, a do sada ih je, napomenimo preminulo 16, dok ukupna bilanca preminulih u Domu iznosi 18. Iz svega navedenog sasvim je jasno kako Ivan Škaričić zajedno s HDZ-ovim županima godinama pred očima dvaju nadlaženih ministarstava izigrava zakon i u neposrednu opasnost dovodi život i zdravlje najugroženijih korisnika staračkog doma. Stoga se nameće legitimno ptianje što su danima u tom Domu radile inspekcije Ministarstva zdravstva i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te zašto njihovo izvješće već nije javno objavljeno.

Kako je moguće da se ovako notoran i očigledan propust nije uočio, tim više ako imamo na umu da u istim ministarstvima postoje arhive i zapisi o inspekcijskim nalazima prethodnih godina? Večernji podsjeća i na podatak da je županija na čelu s Blaženkom Bobanom odgovorna i za kadroviranje u splitskom NZJZ-u i Domu zdravlja. Na čelu NZJZ-a stoji Željka Karin, koja je punih 10 dana znala za sumnju na koronavirus u splitskom Domu, a svoje epidemiologe nije slala na teren dok situacija nije eskalirala. S druge strane, na čelu Doma zdravlja nalazi se Marko Rađa koji je liječnicu opće prakse koja se skrbila o korisnicima Doma u Vukovarskoj svojevremeno odlukom rasporedio na dežurstvo u karanteni sa zaraženim pacijentima. Dakle, trebala je istovremeno skrbiti o oboljelima od COVID-19 i korisnicima staračkog doma.

[give_form id=”6365″ show_title=”true” show_goal=”false” show_content=”none” display_style=”reveal” continue_button_title=”Donirajte djecu”]