Oglasi

EU fondove u pet godina su najviše iskoristili Ludbreg i Zadar

Fondove Europske unije u pet godina su najviše iskoristili Ludbreg i Zadar, a u 2017. godini najviše povukli Velika Gorica i Lipik, istraživanje je portala gradonačelnik.hr.

Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je u 2017. bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno.

Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016. S 1,43 milijuna kuna, mali je grad Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku. Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, a slijede Rab (172 kn), Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.

Svježe objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 % svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini.

Slijede Rijeka (5,7 milijuna), Osijek (5,03 mil.) Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil), Split (2,98 mil.) te Županja s 2,7 milijuna kuna.

Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio – 9,72 % svih sredstava koje su ostvarili gradovi, no gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, što Zagreb svrstava na 60. mjesto po iskorištenim EU sredstvima.

Kako smo nedavno proslavili pet godina članstva u Europskoj uniji i pet godina otkako su državi, gradovima i ostalim jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju sredstva iz europskih fondova, sa žalošću moramo konstatirati da gradovi i dalje dovoljno ne koriste prilike koje pruža članstvo u EU. Štoviše, u 2017. godini zabilježen je značajan pad u povlačenju sredstava EU od strane gradova (to naravno ne znači da više sredstava nisu povukla neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz podataka Ministarstva financija o izvršenjima lokalnih proračuna ne vidi. Ovdje treba naglasiti da u našim analizama gledamo direktne pomoći od EU – tekuće i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU, te indirektne pomoći, koje gradovi dobivaju preko ministarstava, agencija, itd.).

Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijun kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna. Tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine (izbori 2015. godine, te ponovljeni izbori 2016. godine), zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. S druge strane, tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini. Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima.

U svakom slučaju, u prošloj se godini ipak povećao broj gradova koji su povukli barem nešto sredstava iz EU fondova (u 2016. godini bilo ih je 66, a u 2017. sredstva je povuklo 77 gradova), ipak zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno. Riječ je uglavnom o malim, ali i srednje velikim gradovima.

Inače, gledano od 2013. godine, svi gradovi koji su gradovi su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše – 10,26 % tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu.

Drugi je Zadar, s 9,84 % tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina. Za njima slijede Karlovac sa 7,84%, Vinkovci s 5,43%, Osijek s 5,35%, Ludbreg s 5,28%, Rijeka s 3,07%, Senj s 2,67% i već spomenuta Velika Gorica, koja je 2017. godine povukla najviše sredstava, s 2,62 % od ukupne pomoći EU u vrijednosti od 516,6 milijuna kuna danih hrvatskim gradovima od 2013. do 2017.

Po glavi stanovnika prednjači Ludbreg, sa 631 kn EU pomoći po stanovniku, a slijede Križevci, Senj, Skradin, Trilj, Grubišno Polje, Čabar, Umag, Vodice i Mursko Središće.

Velika Gorica, 091216. Gradonacelnik Velike Gorice Drazen Barisic. Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice

Barišić: Gospodarenje otpadom i briga za djecu s teškoćama u razvoju

Velika Gorica prvak je po udjelu u realiziranim EU sredstvima u prošloj godini, a gradonačelnik Dražen Barišić navodi kako im je jedan od većih projekata bio IMBY (In My Backyard), vrijedan 6,2 milijuna kuna, i koji je imao čak 74,6% udio ostvarenih sredstava u ukupno ostvarenim EU sredstvima Grada Velike Gorice. ‘Ovim projektom je Grad Velika Gorica, zajedno s 3 partnera iz Hrvatske i Slovenije, dobila najmoderniji i ekološki prihvatljiv središnji objekt budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom. U reciklažnom dvorištu površine 4.400 četvornih metara građani mogu odložiti sve vrste otpada koje se mogu odvojeno skupiti. Također,  njime je izrađena i studija gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice i Grada Velenja iz Slovenije koja je dala smjernice kako postići veliki udio odvojenog sakupljanja otpada, te je provedena promotivna kampanja za osvještavanje građana o važnosti odvojenog sakupljanja otpada’, navodi Barišić.

Uz to, od većih projekata navodi projekt „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ za školsku godinu 2016/2017, te za razdoblje od  2017-2021., ukupne vrijednosti preko dva milijuna kuna, a koji im je izuzetno bitan jer omogućuje djeci s teškoćama u razvoju da uz pomoć asistenta mogu aktivno sudjelovati u redovnom nastavnom osnovnoškolskom programu. Isto tako, kroz navedeni projekt omogućeno je zapošljavanje 29 pomoćnika u nastavi u školskoj godini 2014/15, 57 pomoćnika u školskoj godini 2015/16, 49 pomoćnika u školskoj godini 2016/17 te 52 pomoćnika za period školskih godina 2017-2021. ‘Implementacijom projekata podignuli smo svijest građana o potrebi djece s teškoćama u razvoju, zatim smo omogućili drugoj djeci da se nauče nositi s problemima, da nauče prihvaćati različitosti, da prihvaćaju drugačije od sebe te smo doprinijeli stvaranju inkluzije već u ranoj dječjoj dobi’, ističe gradonačelnik Barišić.

 

Zagreb, 210318. Koturaska ulica. Dario Hrebak bjelovarski gradonacelnik. Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara

Hrebak: Stimuliramo tim za EU projekte, cilj nam je ući među najuspješnije u korištenju EU fondova

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak ističe kako Grad Bjelovar zadnjih nekoliko godina nije bio uspješan u privlačenju europskih sredstava, i zato mu je izrazito drago da se već u prvoj godini njegovog mandata vidi napredak jer su na izborima građanima obećali da će učiniti snažniji iskorak u korištenju EU fondova. ‘Imamo jako dobru mladu ekipu koja zna raditi s EU projektima, a uveli smo i sustav stimulacija na plaću tako da će oni biti nagrađeni za svaki ostvareni projekt. Ove godine smo podignuli ljestvicu jako visoko i cilj nam je izvući više od 50 milijuna kuna iz vanjskih izvora financiranja’, ističe Hrebak.

Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice

 Kirin: Aktualno 25 EU projekata vrijednih preko 135 milijuna kuna

Iz Grada Virovitice ističu kako su prošle godine bili vrlo aktivni u prijavljivanju projekata na fondove Europske unije i trenutačno u suradnji s Razvojnom agencijom VTA provode oko 25 europskih projekta vrijednih otprilike 135 milijuna kuna. ‘Ponosni smo što je Virovitica i dalje jedno od najvećih gradilišta u ovom dijelu Hrvatske. Trenutno je u tijeku realizacija jednog od najvećih projekata u povijesti grada, a riječ je o obnovi Dvorca Pejačević i Gradskog parka vrijednog više od 81 milijun kuna, od čega je 85% iznosa financirano je iz EU fondova. Osim središnjeg Gradskog parka, u sklopu projekta prekogranične suradnje s Mađarima obnavljamo i Mali park koji će biti preuređen na temu meda i pčelarstva. Kontinuirano ulažemo u komunalnu infrastrukturu, odnosno sanaciju i održavanje cesta i nogostupa na području grada. Ipak, moram biti iskren i kazati da me uvijek najviše vesele projekti vezani za naše najmlađe. Tu bih istaknuo projekte energetske obnove Osnovne škole Ivane Brlić – Mažuranić te Dječjeg vrtića Cvrčak vrijedne 15,8 milijuna realizacijom kojih će se postići značajne uštede te osigurati kvalitetniji uvjeti za boravak djece i zaposlenika. Također, prošle godine smo uz pomoć europskih sredstava izgradili i novi most ispred Područne škole u Rezovcu kako bismo omogućili sigurniji pristup mještana, posebice roditelja i osnovnoškolaca koji pohađaju Područnu školu Rezovac, kazao nam je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.

 

Sibenik, 221015. Gradonacelnik Zeljko Buric i zupan Goran Pauk primili su danas zasluzne sportase Ivana Zoricica, Vedrana Jaksica, Zvonka Eraka i clanove Auto karting kluba Sibenik Na fotografiji: Zeljko Buric. Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX

Šibenski gradonačelnik dr. Željko Burić

 Burić: Iz EU fondova povukli preko 200 milijuna kuna

‘U posljednjih nekoliko godina Grad Šibenik se prometnuo u lidera u području uspješnog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, u nizu područja. Uspješno smo povukli preko 200 milijuna kuna iz EU fondova, što se može usporediti s još jednim gradskim proračunom. Kao najznačajnije projekte ostvarene sredstvima europskih fondova izdvojio bih obnovu dvaju šibenskih bisera – tvrđave sv. Mihovila i tvrđave Barone. Njihovom revitalizacijom značajno je obogaćena turistička i kulturna ponuda grada Šibenika, a time je poboljšan i gospodarski moment. Osim toga, postali smo i inovator u polju interaktivne prezentacije kulturno-povijesnih sadržaja, koju smo započeli s Tvrđavom sv. Mihovila, a postali nacionalno i europski prepoznatljivi s nagrađenim digitalnim sadržajima Tvrđave Barone. U tijeku je projekt revitalizacije i treće tvrđave – sv. Ivana ukupno vrijedan 49.1 milijun kuna, a Europski fond za regionalni razvoj sufinancira ga s čak 41.4 milijuna što je najveći iznos ikad dodijeljenom Gradu. Osim valorizacije naše kulturne baštine, među projektima ostvarenim europskim sredstvima svakako treba izdvojiti izgradnju modernog Studenskog centra Palacin, uspostavu Centra za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“ te uređenje Hrvatskog centra koralja na otoku Zlarinu. Ono što je važno naglasiti je kako projekte nikada nismo gledali politički, već isključivo kroz njihov krajnji rezultat i utjecaj na bolji život građana i bolju sliku grada’, kazao nam je gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

Varazdin, 280910. U prostorijama SDP-a u Kratkoj ulici u Varazdinu odrzana je konferencija za medije na kojoj je bilo rijec o planovima stranke nakon odrzane Konvencije posvecene gospodarstvu, predstojecim izborima, posebno u 3. izbornoj jedinici koja obuhvaca Varazdinsku, Medjimursku i Krapinsko-zagorsku zupaniju. Na slici: Dubravko Bilic, clan Glavnog odbora SDP-a. Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix

Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega

 Bilić:  Decentralizacija prihoda omogućila bi gradovima i općinama još bolje korištenje EU fondova

‘Kao gradonačelnik malog grada od svega 9.500 stanovnika mogu biti iznimno zadovoljan jer smo pokazali da i mali gradovi u Hrvatskoj imaju velike potencijale u privlačenju i korištenju europskih sredstava, ali istovremeno sam jako zabrinut jer središnja država ništa ne radi na decentralizaciji prihoda koja bi omogućila gradovima i općinama da se još više uključuju u EU projekte. S decentralizacijom prihoda prema gradovima i općinama sigurno bi se zaustavilo i iseljavanje jer neki mali gradovi i općine svojim stanovnicima ne mogu osigurati danas osnovne potrebe poput brzog interneta, jeftinih dječjih vrtića, igrališta i druge javne infrastrukture. Osim ako netko misli da je rješenje da svi živimo u jednom velikom gradu’, ističe gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Kaže kako je korištenje EU fondova jedini način da u visokocentraliziranojj državi kakva je Hrvatska gdje su većina gradova i općine zadnji u lancu financiranja, nešto napravite za svoju sredinu. Najznačajniji projekti su ostvareni u zaštiti okoliša, sanacijom odlagališta otpada u 100 % EU financiranju, zatim obnova voznog parka komunalnog društva i priprema za novu direktivu oko zbrinjavanja otpada, izgradnja reciklažnog dvorišta, a odrađeno je i nekoliko projekata turističke namjene i ugovoren je i već se provodi projekt vrijedan 18.000.000,00 kn uređenja arheološkog parka Ivoia.

Kostrena, 160218. Tema o nezavisnim gradonacelnicima i nacelnicima. Na fotografiji: Iris Ukic Kotaric, Branimir Karacic, Stipe Petrina, Mario Rajn, Drazen Vranic, Marina Kalic i Neven Komadina. Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

Iris Ukić Kotarić, Branimir Karačić, Stipe Petrina, Mario Rajn, Drazen Vranić, Marina Kalić i Neven Komadina.

 Rajn: EU sredstvima realiziramo projekte koje ne bi mogli iz proračuna

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn objašnjava kako je Grad Križevci u razdoblju od 2013.-2017. imao nekoliko projekata usmjerenih na jačanje društvenih i turističkih potencijala, pa do onih „ozbiljnijih“ infrastrukturnih, kao što je obnova zgrade bivše Sinagoge i prenamjena u moderan Turističko-informativni centar, zatim Razvojni centar i tehnološki park Križevci, najveći projekt, težak 4,5 milijuna eura koji je omogućio potpunu obnovu, izgradnju i prenamjenu dijela bivših vojnih objekata te stavljanje u gospodarsku funkciju.

‘Kroz projekt BA Biking – biciklom od Balatona do Jadrana, izgradili smo sedam novih dionica biciklističkih staza, kroz sedam ulica u samom gradu koje povezuju postojeće biciklističke staze te obnovili parkiralište u centru grada. Važno je naglasiti i kako smo imali dobre mađarske partnere s kojima smo uspješno realizirali onaj dio zajedničkih projekata.

Za školsku djecu smo osigurali pomoćnike u nastavi te besplatnu školsku prehranu za one u riziku od siromaštva. Mislim kako smo primjer da se, uz dodatni trud, mogu povući sredstva za većinu onoga što ne bismo mogli realizirati iz svojih izvornih prihoda, posebno kada se uzme u obzir specifična struktura Grada Križevaca koji kao jedinica lokalne samouprave ima polovicu stanovništva u samom gradu, a polovicu u ruralnom području. Veliki je to izazov za sve nas, ali trudimo se izvući maksimum koliko možemo sa svojim vlastitim ljudskim kapacitetima’, ističe Rajn. Dodaje kako ove godine nastavljaju s projektom Cyclo-net, vrijednim 1,5 milijun eura, kojeg realiziraju također s mađarskim partnerom, a u sklopu kojeg će se izgraditi dodatnih 4,35 kilometara pješačko biciklističkih staza kroz cijele Križevce.

Kada je riječ o infrastrukturi, upravo smo u realizaciji izgradnje nerazvrstane ceste Male i Velike Sesvete, vrijednost je 630 tisuća eura, a novac smo dobili iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Ove godine počinje i Energetska obnova zgrade Osnovne škole „Vladimir Nazor“, vrijednost cijelog projekta je oko1,3 milijuna eura, od čega je pola iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a očekuje nas i  energetska obnova Dječjeg vrtića Križevci, također financirana europskim novcem.

‘Pokušavamo, usprkos ograničenim vlastitim proračunskim sredstvima, osigurati svojim građanima uvjete potrebne za jednu normalnu razinu, usuđujem se reći, čak i ugodnog življenja u Križevcima, vodeći pri tome računa o potrebnim infrastrukturnim ulaganjima, olakšavanju poslovanja našim poduzetnicima, ali i onim socijalnim potrebama, posebice djece, a svakako treba naglasiti kako i naše udruge i ustanove uspješno prijavljuju i realiziraju svoje projekte kroz europske fondove’, ističe Rajn.

Zadar, 240317. Branko Dukic, HDZ-ov kandidat za gradonacelnika grada Zadra. Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Branko Dukić, gradonačelnik Zadra

 Dukić: EU fondovi kao ključni izvor financiranja gradskih investicija

Grad Zadar je u financijskom razdoblju od 2013.-2017. u ulozi korisnika ili projektnog partnera uspješno proveo ukupno 24 EU projekta, a trenutno provodi  20 projekata čije je  razdoblje financiranja i  provedbe započelo u 2017. godini. Dakle, ukupno u cijelom razdoblju financiranja Grad Zadar je proveo i/ili provodi, odnosno sudjelovao /ili sudjeluje u provedbi preko 40 projekta financiranih bespovratnim EU sredstvima, a čija ukupna vrijednost iznosi preko 180 milijuna kuna, ističu iz Grada Zadra.

‘Isplaćena bespovratna EU sredstva, odnosno iskorištenost raspoloživih EU sredstava jedan je od ključnih izvora financiranja gradskih investicija, i upravo su nam EU sredstva pomogla da ubrzamo razvojni ciklus Grada Zadra. Dodatno, razvili smo kapacitete za provedbu EU projekata do zadovoljavajuće razine i na nama je sada da nastavimo tim tempom dalje’, kaže gradonačelnik Branko Dukić.

Od kapitalnih projekata u posljednjih 5 godina završen je projekt obnove Kneževe palače, jednog od najvažnijih pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara koji se nalaze u staroj gradskoj jezgri. Uređen je i uspostavljen prvi coworking prostor za poduzetnike na Jadranu – Coin coworking Zadar. ‘Dodatno, redovno svake godine iz ESF-a financirano je 40 pomoćnika u nastavi u gradskim osnovnim školama, a imali smo i vrlo uspješna iskustva na projektima međunarodne suradnje. Grad je sudjelovao u brojnim konzorcijima, odnosno stvorena je mreža sa brojnim EU partnerima sa kojima grad zajednički radi na problemima i inovativnim rješenjima u područjima prometa i mobilnosti, energetske učinkovitosti, kulturne baštine, zaštite okoliša, obrazovanja, poduzetništva, itd.

Iz gradske uprave ističu da je 2017. godina za Grad Zadar bila vrlo intenzivna u pogledu pripreme brojnih kapitalnih projekata, od čega je svako najvažnije istaknuti ITU instrument (Integrirana teritorijalna ulaganja) kojim je Grad Zadar osigurao alokaciju od 35 milijuna eura,a u tom razdoblju Inovativni Zadar u partnerstvu sa Gradom Zadrom dobio je sredstva za modernizaciju i opremanje poduzetničkog inkubatora.

‘Broj navedenih kapitalnih projekata, dinamika i složenost provedbe istih predstavlja za naše kapacitete zbilja značajne izazove i izniman angažman čije rezultate ćemo realno moći ocijeniti i sagledati tek nakon isteka ovog financijskog razdoblja’, ističu iz Grada Zadra, a također napominju i da u ovu analizu nisu uključeni projekti svih institucija s područja grada (npr. Sveučilište ili javne komunalne tvrtke) koje također ulažu sredstva u javne gradske projekte.

 

Zagreb, 130614. Hotel Esplanade, Smaragdna dvorana. Konferencija za medije uoci teniskog turnira ATP Vegeta Croatia Open Umag, koji se odrvaza vec 25 godina, a odrzati ce se od 17. do 27. srpnja. Na forografiji: Villi Bassanese. Foto: Damir Krajac / CROPIX

Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga

 Bassanese: Odgovorno i strateško upravljanje i konstantan rast

Gradonačelnik Umaga Vili Bassanese ističe kako plasman Umaga u top deset gradova po realiziranim EU sredstvima pokazuje da je vizija koju su imali od samog početka bila ispravna. ‘Zahvaljujući modelu suradnje s državnim i europskim institucijama, Umag je uspješno realizirao i pokrenuo nekoliko projekata, od kojih valja istaknuti projekt sanacije odlagališta težak gotovo 13 milijuna kuna, a čemu je prethodila izgradnja sortirnice i pretovarne stanice u iznosu od 14 milijuna kuna, projekt  razvoja infrastrukture poduzetničke zone Ungarija Umag težak 17 milijuna kuna, kao i 334 milijuna kuna vrijedan projekt vodno-komunalne infrastrukture koji će pridonijeti poboljšanju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Umaga i umaških naselja. Nadalje, u tijeku je potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za projekt energetske obnove zgrade osnovne škole, čija je procijenjena vrijednost gotovo 22 milijuna kuna, a od čega će se Gradu Umagu dodijeliti 7.1 milijuna kuna, kao i projekt obnove centralnog vrtića u Umagu vrijedan 2.7 milijuna kuna. Naš je uspjeh odraz odgovornog i strateškog upravljanja te potvrda konstantnog rasta Umaga koji će se svakako nastaviti, posebice kada su u pitanju EU fondovi’, zaključuje Bassanese.

_____________________INTERMEZZO_________________

_____________________________________________________

Oglasi
Dinamic Trade
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.
%d blogeri kao ovaj: