Hrvatska predsjedanje VE preuzima uslijed korupcijskog skandala

Za desetak dana, 18. svibnja, Hrvatska će od Danske po prvi put preuzeti šestomjesečno predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe. Kao prioritete svog predsjedanja Hrvatska je istakla borbu protiv korupcije; učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina;decentralizaciju i zaštitu kulturne baštine.

Kako navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će ministarska konferencija „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“, 15. i 16. listopada 2018. uz sudjelovanje nadležnih ministara kao i čelnika nacionalnih tijela za borbu protiv korupcije država članica VE.

Predsjednik Parlamentarne skupštine natjeran na povlačenje, novi ne može ostati

Prioriteti predsjedanja odlično su izabrani, ne samo s obzirom na naše domaće stanje, već i stoga što Vijeće Europe upravo trese najveći korupcijski skandal u njegovoj povijesti – posebna Istražna komisija samog VEpotvrdila je prije nekoliko dana da su brojni članovi Parlamentarne skupštine Vijeća Europe godinama potkupljivani za lobiranje i glasanje u korist Azerbajdžana kad je bila riječ o provođenju izbora i stanju ljudskih prava u toj zemlji, analizira Faktograf. Režim predsjednika Aliyeva pod kontrolom je držao izvjestitelje VE za Azerbajdžan, odnosno članove promatračkih misija na izborima – dijeljenjem kavijara i tepiha, ugošćivanjem obitelji ili čašćenjem prostitutkama, kuvertama s novcem ili plaćanjem ozbiljnih iznosa na račun, kao i unosnim poslovnim vezama.

Samo Vijeće Europe u istragu je krenulo nakon objavljenih iscrpnih izvještaja nezavisnog think-tanka sa sjedištem u Berlinu European Stability Initiative (ESI), kao i međunarodnog konzorcija istraživača okupljenog u Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) te brojnih objava u europskim medijima.

U svojim izvještajima ESI je konstatirao kako je azerbajdžanska „kavijarska diplomacija“ započela još 2001, nedugo nakon što se ta zemlja priključila Vijeću Europe, ali se pojačala nakon izbora Ilhama Aliyeva za predsjednika 2003., da bi onda neprestano jačala.

_____________________INTERMEZZO_________________

Donirajte udrugu Mlada pera

_____________________________________________________

OCCRP je svoje istraživanje pod nazivom The Azerbaijani Laundromat fokusirao na ključno razdoblje od 2012. do 2014. te ustvrdio kako su samo kroz taj period vlasti Azerbajdžana preko četiri naftne kompanije registrirane u Velikoj Britaniji (u međuvremenu ugašene) isplatile preko 2,9 milijardi dolara pojedincima i medijima koji su pomogli peglanju imidža te zemlje, odnosno žmirenju na podatke kako je u istom razdoblju režim u zatvor strpao preko 90 pripadnika oporbe, aktivista i novinara. Taj izvještaj ne bavi se isključivo „časnim“ parlamentarcima, već se proteže i na druge bitne međunarodne političke faktore.

Spomenuti izvještaj kojeg je izradila Istražna komisija samog Vijeća Europe najveću je pažnju posvetio odbijanju izvještaja o političkim zatvorenicima u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe tzv. Strässer reporta  početkom 2013. te aktivnostima izbornih promatrača VE koji su bili slani u Azerbajdžan.

Za teška kršenja načela djelovanja, sukob interesa i koruptivne radnje poimence je prozvala niz bivših i sadašnjih parlamentaraca iz raznih država i političkih grupacija, uključujući i Španjolca Pedra Agramunta, bivšeg predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i grupacije EPP-a koji je prošle godine bio prisiljen dati ostavku zbog posjete Bašaru al-Asadu u ruskoj režiji, Međutim, Agramunt i dalje nastavlja biti šef španjolske delegacije pri Parlamentarnoj skupštini VE.

Kao odjek ovih nalaza, Parlamentarna skupština VE izdala je niz preporuka o postroženju pravila ponašanja za parlamentarce, pozvala one koji su još aktivni da se povuku iz Parlamentarne skupštine, ali sama skupština nema ovlasti ukinuti nekome mandat. Ona može tek sugerirati Tajništvu da nekima od spomenutih zabrane ulaz u zgradu..

PREPORUKA:  S RADOM KREĆE SOLARNA ELEKTRANA OD 9 MILIJARDI DOLARA

U jačanje kršćanskih vrijednosti po Europi s mitom iz muslimanskog Azerbajdžana

Ono što naročito povezuje prvu i drugu točku hrvatskih prioriteta – borbu protiv korupcije i zaštitu prava manjina i ranjivih skupina podatak je da je ključnu ulogu u alarmiranju zastupnika oko azerbajdžanske stvari te glasanje u korist režima kad se donosio Strässerov report odigrao talijanski zastupnik Luca Volonte koji je 2013. obnašao ulogu  predsjednika grupacije pučana u Parlamentarnoj skupštini VE. Učinio je to za „sitnu“ protuuslugu u milijunima eura koji su na njegov te na račun njegove Zaklade Novae Terra stigli iz Bakua.

Protiv Volontea zbog toga se u Italiji vodi istraga, a Istražna komisija Vijeća Europe u svom se radu naslanjala na podatke do kojih su došli talijanski istražitelji.

Prema talijanskom tužiteljstvu, Volonte je bio direktno uključen u projekt pod nazivom „Azerbajdžan 2020“, koji je trebao popraviti imidž te zemlje. U to ga je uvukao Elkhan Suleymanov, također zastupnik u Parlamentarnoj skupštini VE za kojeg je utvrđeno kako je bio ključni čovjek u potplaćivanju zastupnika.

Volonte je preko spomenutih britanskih kompanija primio ukupno 2,4 milijuna eura, većim dijelom na ime Zaklade Novae Terra. Koristeći svoj utjecaj među drugim zastupnicima, taj je predsjednik EPP-a u siječnju 2013. postigao rušenje izvještaja o političkim zatvorenicima u omjeru 125:79 protiv izvještaja.

Volonte ne vidi ništa sporno u tim isplatama. U razgovoru s novinarima BuzzFeeda prije godinu dana ustvrdio je kako je  Suleymanov u to vrijeme vodio jednu nevladinu organizaciju u Azerbajdžanu te da je to financiranje bilo „legitimno partnerstvo među nevladinim organizacijama“.

Rekao je kako je Suleymanov za Novae Terru obećao milijun eura godišnje u narednih 10 godina te da je 2013. i 2014. on bio zakladin jedini donator, ali je ugovor suspendiran 2014., Volonte smatra da je to bilo kad su krenule optužbe – te da će se obnoviti u budućnosti. Volonte tvrdi kako je u to vrijeme njegova zaklada dala više od 200.000 eura raznim nevladinim konzervativnim udrugama te da su uplate iz Azerbajdžana bile za „kulturne aktivnosti“ i nisu imale nikakve veze s njegovom pozicijom u Vijeću Europe. Od kad je puknula „azerbejdžanska veza“, ni zakladi ne cvjetaju ruže. Istražitelji pak tvrde da je do glasanja u Parlamentarnoj skupštini došlo tek kad su novci sjeli na Volonteov račun.

Zašto to povezuje prve dvije točke hrvatskog predsjedanja? Jednostavno rečeno, Luca Volonte je primao mito da bi s novcima od Azerbajdžana financirao borbu protiv ranjivih skupina. On je, naime,  jedna od ključnih figura za širenje ultrakonzervativnog pokreta Europom, kojem su jedna od glavnih meta pripadnici drukčije seksualne orijentacije, a kao što vidimo po najavama novog „demokratskog“ referenduma u Hrvatskoj – i borba protiv prava manjina. Talijanski političar često se družio s našom Željkom Markić koja upravo ovih dana pokreće peticiju koja govori o demokratizaciji, a radi na njenom smanjenju.

PREPORUKA:  Đikićev tim s Goethe instituta u Frankfurtu uspio je zaustaviti širenje bakterije legionele

Volonte je u Hrvatskoj bio rado viđen gost, naročito kada se govorilo o obrazovanju, odnosno pravu roditelja da obrazuju djecu u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima.

2015. i 2016. gostovao je u Zagrebu na skupovima koji su se održavali u organizaciji U ime obitelji. Podsjetimo kako je međunarodna konferencija „Obitelj i škola – ključ odgoja za vrijednosti“ s koje nam je ovaj korumpirani političar dijelio moralne lekcije održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike.

_____________________INTERMEZZO_________________

Donirajte udrugu Mlada pera

_____________________________________________________

Hrvatskoj trebaju nafta i plin

U samom izvještaju Vijeća Europe hrvatski se zastupnici ne spominju, osim u jednom paragrafu u kojem se konstatira kako su predstavnici Azerbajdžana bili toliko agilni da su vodili računa o glasanju svakog zastupnika pa ako s nekim glasanjem nisu bili zadovoljni pozivali bi veleposlanike tih zemalja na raport. Od neimenovane osobe iz Tajništva VE istražitelji su čuli da je jedna zastupnica iz Hrvatske navela kako je ona po nekim pitanjima glasala u korist Azerbajdžana jer „njena zemlja treba naftu i plin“. Također, navodno se požalila, da glasa protiv, azerbajdžanske bi vlasti na raport pozvale hrvatskog veleposlanika koji bi im morao objasniti razloge.

Nije jasno na koju se zastupnicu i na koje vremensko razdoblje ta tvrdnja odnosi, pogotovo što uvid u bazu glasanja ne pokazuje da je ijedna – barem u rezolucijama koje se očito tiču te zemlje – glasala u korist nedemokratskog režima u Azerbajdžanu. Osim ako hrvatski zastupnici i zastupnice nisu namjerno izbjegavali sjednice Parlamentarne skupštine kada je odlučivala o tim škakljivim temama.

Kada bi se sudilo samo iz onog što je ostalo zabilježeno, vidi se kako su razni naši saborski zastupnici koji su se izredali u izaslanstvima pri Vijeću Europe uglavnom bili u skladu s mišljenjem većine zastupnika drugih zemalja, osim što je u jednom slučaju 2015. Frano Matušić glasao protiv Rezolucije o funkcioniranju demokratskih institucija u Azerbajdžanu.

Frano Matušić, nekadašnji dugogodišnji saborski zastupnik HDZ-a, a današnji državni tajnik za turizam, izjasnio se protiv i tako se svrstao u manjinu od 13 glasova, među zastupnike koji su uglavnom u opširnom izvještaju Istražne komisije  prozvani kao azerbajdžanski lobisti. Ta je rezolucija glatko prošla, a na zasjedanju je bila i jedna hrvatska zastupnica, Melita Mulić, nekadašnja zastupnica SDP-a, koja je glasala za.

U najspornijem slučaju – glasanju za Strasser report 2013. – na sjednici su bili prisutni Gvozden Flego iz SDP-a, koji je glasao za izvještaj i Frano Matušić iz HDZ-a koji je ostao suzdržan.

Milanović i Josipović se natjecali tko će bolje ugostiti Aliyeva

Ipak, navodno objašnjenje kako Hrvatskoj „trebaju nafta i plin“ moglo bi biti istinito. Podsjetimo kako je bivši premijer Zoran Milanović s oba oka zažmirio na stanje demokracije u Azerbajdžanu u vrijeme kada se zahuktavala hrvatsko- azerbajdžanska gospodarska suradnja. Tek koji mjesec nakon pada dokumenta koji je trebao osuditi praksu trpanja oporbenih glasova u zatvore, u ožujku 2013., premijer Milanović i predsjednik Ivo Josipović sukobili su se oko toga tko će upriličiti bolju ceremoniju za potpisivanje međudržavnih ugovora o suradnji s Aliyevim, pisao je Jutarnji list.

PREPORUKA:  Hrvatski svećenici, gledajte i učite kako to radi Papa

Godinu ranije Josipović je u Bakuu predvodio hrvatsku delegaciju na Gospodarskom forumu na kojem je sudjelovalo tridesetak hrvatskih i 140 azerbajdžanskih tvrtki. Forum je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Fondom za izvoz i promociju Azerbajdžana, a sudjelovali su i predsjednici Ivo Josipović i Ilham Alijev. Tijekom boravka Aliyeva u Zagrebu, gospodarska suradnja je produbljena. Krajem 2013.Milanović je u Bakuu prisustvovao potpisivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Albanije, Republike Azerbajdžan, Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u vezi realizacije Južnog plinskog koridora u Jugoistočnoj Europi. Potpisivanjem Memoranduma Hrvatska se uključila u projekt TAP (plinovod koji bi azerbajdžanski plin trebao transportirati od grčko-turske granice, preko Albanije do južne Italije) putem spojnog, jadransko-jonskog plinovoda, koji bi se iz Albanije trebao nastaviti graditi do Hrvatske, preko Crne Gore i BiH. U ime RH potpisao ga je tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Taj je projekt još u fazi pripreme i skupljanja dokumentacije.

Destruktivno djelovanje Rusije

Nakon objave ovog izvještaja, skupina parlamentaraca potpisala je pismo u kojem traže da Vijeće Europe ponovo progovori o stanju demokracije u Azerbajdžanu, a među ostalima svoje su potpise stavili i hrvatski zastupnici Sabina Glasovac i Goran Beus Richembergh.

Budući da je ovaj izvještaj otkrio koliki je stupanj korumpiranosti vladao među izvjestiteljima i vodećim ljudima Parlamentarne skupštine, a nema naznaka da se stanje u Azerbajdžanu bitno promijenilo na bolje, najmanje što se može učiniti je da se ta tema vrati na dnevni red Vijeća Europe, da se propita stanje u zatvorima, odnosno šire pitanje ljudskih prava u toj zemlji, pojašnjava za Faktograf Goran Beus Richembergh.

I mimo ove afere s Azerbajdžanom, u Vijeću Europe očito vlada popriličan kaos. U siječnju imenovani novi  predsjednik Parlamentarne skupštine Michele Nicoletti neće moći zadržati svoju funkciju jer nije prošao na izborima za talijanski parlament pa će skupština morati krenuti u proces novog izbora predsjednika.

Beus Richembergh upozorava i na vrlo destruktivno djelovanje ruske delegacije koja ne priznaje odluke Suda za ljudska prava, institucije koju je formiralo upravo Vijeće Europe, prestala je uplaćivati svoj doprinos za rad VE, ali širi svoj utjecaj na pojedine delegacije te pokušava diktirati odluke na svim tijelima.

“Stječe se dojam kako je njihov opći interes da sruše sve europske institucije”, kaže nam ovaj zastupnik GLAS-a.

Preostaje nam samo da vlastima Hrvatske poželimo puno sreće u šestomjesečnoj borbi protiv korupcije u Strasbourgu.

Odgovori