Objavljena osmrtnica: Veliki koraljni greben proglašen mrtvim – Medjimurje.info – ozbiljno o neozbiljnom ili obrnuto, blogirajmo zajedno

Objavljena osmrtnica: Veliki koraljni greben proglašen mrtvim

Veliki koraljni greben

JEDNA od najljepših i najbogatijih prirodnih formacija na svijetu, australski Veliki koraljni greben, star 25 milijuna godina, nakon duge i teške bolesti konačno je umro, objavili su stručnjaci.

U osmrtnici predstavljenoj na stranici časopisa Outside, čiji naslov glasi: Osmrtnica: Veliki koraljni greben (25 milijuna Pr.Kr. – 2016), jedan od vodećih autora tekstova o okolišu Rowan Jacobsen ističe da je greben bio najveća živa struktura na svijetu i jedina vidljiva iz svemira.

Bio je dug 2.250 km, sastojao se od 2.900 odvojenih grebena i 1.050 otoka. Svojom ukupnom površinom bio je veći od Velike Britanije, a sadržavao je veću bioraznolikost od cijele Europe. U njemu je živjelo 1.625 vrsta riba, 3.000 mekušaca, 450 vrsta koralja, 220 vrsta ptica te 30 vrsta kitova i dupina. Bio je jedno od najvećih staništa dugonga, srodnika morske krave i najveće rodilište zelenih kornjača.

Jedan od najljepših prikaza grebena iz vode, zraka i iz svemira, zabilježen je u filmu ‘Planet Zemlja’, koji je 2006. za BBC napravio glasoviti prirodoslovac i popularizator znanosti David Attenborough.

Upozorenje o dramatičnom stanju grebena svijetu je prvi odaslao prof. Terry Hughes, sa Sveučilišta James Cook, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za koralje, koji je u ožujku iz helikoptera pratio i bilježio promjene u njegovu sustavu.

Njegov tim tada je zabilježio kako je su prekrasne plave, ružičaste, crvene, žute i brojne druge boje, karakteristične za slavni greben, izblijedjele i nestale u samo nekoliko tjedana, tako da njime sada dominiraju siva i bijela. Hughes je u ožujku objavio da je gotovo pola grebena mrtvo.

PREPORUKA:  Ispod antarktičkog leda otkriveno gotovo 100 novih vulkana

Sustav je postao novom tragičnom žrtvom procesa izbjeljivanja koji se od kraja 1990-ih odvija zbog porasta temperatura u oceanima širom svijeta. Pritom treba istaknuti da oko 93 posto globalnog zatopljenja odlazi u oceane.

Može se oporaviti

Koralji, koji formiraju strukturu velikog sustava grebena, u normalnim okolnostima žive u simbiozi sa zooksantelama, pigmentiranim jednostaničnim organizmima nalik na alge koji imaju sposobnost fotosinteze, a žive u tkivu koralja. Zooksantele koraljima daju karakteristične šarene boje. Koralji štite alge od okoliša, a one im za uzvrat daju dio hrane i kisika koji stvaraju. Polipi koralja se i sami hrane zooplanktonom, međutim, ipak pretežno ovise o hranjivim sastojcima koje dobivaju od algi.

Pod utjecajem okolišnog stresa, na koji najvjerojatnije utječe više čimbenika poput porasta temperature, štetnih kemikalija, podizanja razina mora, povećanog Sunčevog zračenja, manjka kisika i sl., koralji izbacuju svoje sustanare tako da preostaju samo bijeli ‘kosturi’. Na drastičnu mjeru raskida simbioze odlučit će se kada postanu nesposobni algama osigurati sirovine nužne za fotosintezu kao što su primjerice ugljikov dioksid i amonijak.

PREPORUKA:  Kinezi poslali foton u svemir pomoću kvantne teleportacije!

Trenutno stanje Velikog koraljnog grebena nije nužno i konačna smrt. On se može oporaviti. Naime, koralji ne moraju odmah početi ugibati. Njihov razvoj usporava se sve dok se alge ne vrate, no za to su ponekad potrebne godine. Ako stres potraje previše dugo, koralji mogu definitivno odumrijeti. Stručnjaci se nadaju da bi se situacija mogla popraviti s okončanjem utjecaja El Ninoa. Međutim, nakon njegova prolaska, temperature oceana neće prestati rasti.

Kritike zbog pretjerivanja

Neki znanstvenici smatraju da je objavljivanje osmrtnice pretjerano, možda čak i neodgovorno, mada je namjera da se javnost upozori na ozbiljnost situacije, opravdana. Naime, znanstvenici iz Australian Research Council’s Centre of Excellence for Coral Reef Studies u travnju su objavili da je izbjeljivanje ozbiljno zahvatilo 93 posto sustava. S druge strane Great Barrier Reef Marine Park Authority u četvrtak je objavio da je od posljedica izbjeljivanja umrlo 22 posto grebena.

Russell Brainard, voditelj programa Coral Reef Ecosystem Program u NOAA-inom Pacific Islands Fisheries Science Centeru, rekao je za HuffPost kako vjeruje da je članak bio namijenjen da upozori na dramatičnost situacije. Međutim, smatra da bi ‘neki bi ljudi mogli doslovno shvatiti da je Veliki koraljni greben mrtav’.

Kritike vlasti

Nema tih vlasti na svijetu koje bi mogle same riješiti problem klimatskih promjena, no aktiviste za zaštitu okoliša posebno iritira ponašanje australske vlade desnog centra, koja je već više puta pokazala neosjetljivost za globalno zagrijavanje, a nikada spremnost priznati da je Veliki koraljni greben ugrožen. Jedan od razloga za to svakako treba tražiti u činjenici da je glavni energetski resurs te zemlje ugljen.

PREPORUKA:  Ispod antarktičkog leda otkriveno gotovo 100 novih vulkana

Australska ministrica vanjskih poslova Julie Bishop ignorirala je 2015. znanstvenike, pa čak i američkog predsjednika Baracka Obamu, koji su upozorili da je taj sustav pod zaštitom UNESCO-a ozbiljno ugrožen.

‘Naravno da će Veliki koraljni greben biti zaštićen za generacije koje dolaze, a mi smatramo da on nije ugrožen’, poručila je Bishop izazvavši opće zgražanje.

Odgovori