Etična banka uskoro počinje poslovati u Hrvatskoj

Etična banka uskoro počinje poslovati u Hrvatskoj

Goran Jeras

Etična banka u postupku je licenciranja kod Hrvatske narodne banke (HNB) i operativno bi s radom mogla početi već iduće godine, objašnjava nam i predviđa upravitelj banke Goran Jeras. Prikupljena je sva potrebna dokumentacija, predložena su imena za upravu i nadzorni odbor banke, uspostavljeni partnerski odnosi s drugim etičnim bankama u Europi, štoviše, godišnja skupština Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka održana je ove godine u Hrvatskoj, u Splitu. Tu su se, među ostalima, pojavili i predstavnici hrvatske vlade, ministarstva financija, HNB-a, mnoge jedinice lokalne samouprave, velike tvrtke, organizacije, razvojne agencije, i reklo bi se kako je ideja Etične banke u tri godine kada se o njoj tek počelo govoriti prevalila dalek put – od utopističke ideje zbog koje se Jeras odlučio iz Nizozemske vratiti u Hrvatsku, do sasvim konkretnog poslovnog plana kojem podršku daju brojne institucije. Najprije one europske. Pa, što se još čeka onda?

“Ne čeka se već se radi punom parom. A istu stvar poručujemo i ljudima koji podržavaju ideju etične banke i njen koncept rada. Ne bi trebali čekati već se aktivno uključiti. Taj aktivan angažman se pokazuje učlanjenjem odnosno ulaskom u Zadrugu jer onda i mi imamo argument da je ta banka potrebna, da ima svoje klijente, da treba početi raditi. Već sada, ako želite kupovati zdravu hranu, ili vam treba usluga građevinskih radova, poreznog savjetovanja, bilo koji proizvod članova Zadruge za etično financiranje možete kao član dobiti izravno, po znatno povoljnijoj cijeni i sigurni da kupujete od pouzdane i provjerene organizacije koja se vodi načelima etičnog poslovanja. Jednako tako i sami donosite u Zadrugu neka svoja znanja i vještine koje možete ponuditi. Član etične banke ne može postati bili tko. Ne želimo da ljudi koji se ne percipiraju etičnima na bilo koji način kompromitiraju taj sustav”, govori upravitelj etične banke u osnivanju.

Postoji deviza kako moć pojedinca da utječe na društvo nije toliko u njegovom glasu na izborima koliko je u – novčaniku. Učlanjenje u etičnu banku omogućava upravo to – da novcem koji zarađujemo i trošimo podupiremo dobru ekonomiju. Ovu, ali i druge prednosti poslovanja s etičnom bankom objašnjava Goran Jeras u razgovoru za Lupigu.

Koje kriterije trebaju zadovoljiti poslovni subjekti da bi poslovali s etičnom bankom?

  • Nama je važno da tvrtki s kojima radimo pošteno plaćaju svoje zaposlenike, da poštuju maksimalne ekološke norme, da ne brane sindikalno organiziranje, a ako nam nešto i promakne i pokaže se da firma krši bilo koje od ovih načela, svaki član to može prijaviti i svaku ćemo prijavu provjeriti. Međutim sada, u početnoj fazi dok još nema konkretne koristi od uključivanja jer je cijela stvar tek na početku, prepoznali su nas upravo entuzijasti koji žele raditi bolje i drugačije i često se osjećaju neshvaćeni u današnjem društvu. Tako da mislim kako trenutno unutar zadruge imamo stvarno kvalitetnu ekipu i na nama je odgovornost da na taj način i nastavimo rasti. Glavni kanal je širenje u mreži postojećih članova gdje, da bi netko postao član, mora imati preporuku ili dva postojeća člana ili napraviti intervju u kojem vrlo otvoreno razgovaramo kako bismo upoznali tog novog člana i njegove projekte, želje, interese i očekivanja. Etična banka neće se baviti isključivo društvenim poduzetništvom nego će davati povoljnije uvjete financiranja poduzećima koja imaju pozitivan utjecaj na zajednicu, okoliš i gospodarstvo.

Koliko uopće takvih tvrtki postoji u Hrvatskoj?

  • Trenutno imamo 500 članova, a u Hrvatskoj još postoje tvrtke koje su u stopostotnom vlasništvu radnika. Možda je najbolji primjer ITAS Prvomajska iz Ivanca s nešto više od 200 radnika koji proizvode alatne strojeve, a tek se nedavno počela spominjati u kontekstu društvenog poduzetništva. Takvih ima barem stotinjak, a još je više onih koje će prije odabrati nižu očekivanu razinu profita nego otpuštati radnike, postoji i veliki broj poduzeća koja dio zarade vraćaju zajednici bilo kroz poticanje lokalnih kulturno-umjetničkih, sportskih društava, pomažući lokalne škole, vrtiće ili na neki drugi način. Recimo obrtnici tradicionalno zapošljavaju najveći broj invalida i drugih na tržištu rada ugroženih skupina jer su tradicionalni obrti integrirani u lokalnu zajednicu. Mnogi ti ljudi i poduzeća nikada nisu niti čuli za termin društvenog poduzetništva pa kad im kažete da je to što rade društveno ili socijalno poduzetništvo oni se uvrijede pa kažu da nisu socijalni nego pravi poduzetnici.
PREPORUKA:  Hrvatska pri samom dnu ljestvice država članica EU-a čije si obitelji ne mogu priuštiti tjedan dana GO

Kako onda mobilizirati takve poduzetnike? 

  • Dugo smo bili u zabludi pogrešnog prijevoda pa kad kažemo socijalno poduzetništvo onda to najprije asocira na marginalizirane slojeve društva dok taj pojam u inozemstvu podrazumijeva puno širi fenomen. Dobro je što je to sada definirano kao jasniji termin – društveno poduzetništvo. Ali i bez obzira na to, dok ne postoje neke konkretne prednosti bivanja društvenim poduzetnikom – vrlo teško. Strategija razvoja društvenog poduzetništva predviđa poticajne mjere kroz uvođenje nekih poreznih olakšica, određene kvote koja će im dati prednost pri javnoj nabavi što je u skladu i s direktivama EU, rasterećenje od pojedinih nameta, pristup izvorima financiranja kroz specijalizirane fondove što je trend i u EU. Kad se taj sustav pogodnosti postavi možemo očekivati da će poduzetnici koji posluju prema kriterijima društvenog poduzetništva taj svoj status i formalizirati.

Vjerojatno će pomoći i najavljeni natječaji za sredstva iz EU fondova namijenjena društvenom poduzetništvu, hoće li Etična banka aplicirati na ta sredstva?

  • Tu svakako nije prilika za Etičnu banku jer je naš model poslovanja utemeljen na ekonomskoj samo-održivosti, znači bez ikakvih poticaja, potpora i slično. Ne želimo u temeljnom kapitalu imati udjele drugih institucija. Etične banke iz inozemstva bi također mogle doprinijeti svojim kapitalom pokretanju banke, i ne samo one nego i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europski investicijski fond (EIF) i slično, ali to bi značajno mijenjalo poslovni model gdje je nama bitno da ta banka zaživi zahvaljujući kapitalu članova. Unutar Zadruge ima dovoljno kapitala za osnovati banku međutim taj kapital aktivirat će se tek kad ljudi shvate da je sad trenutak za prvi korak. Prema našem poslovnom modelu banka postaje samo-održiva s oko 15.000 članova ili klijenata što planiramo doseći u prve tri godine poslovanja. No, treba od nečeg početi pa ciljamo na 1.500 klijenta koji podržavaju tu banku od samog početka.

Kako postati klijent Etične banke?

  • Potrebno je uplatiti, može i u ratama, osnovni ulog od 2.500 kuna za članstvo u Zadruzi za etično financiranje, a samim time i pravo da postanete klijent banke. Radi se o jednokratnom ulogu koji se vraća kad želite izaći iz Zadruge. Pored toga, pravne osobe imaju obavezu uplate i dopunskog članskog uloga kroz koji se zapravo akumulira temeljni kapital banke, znači taj neki iznos od 150 milijuna kuna na koji ciljamo, a koji bi bilo nemoguće skupiti samo od početnih članskih uloga. Taj je dodatni ulog u iznosu minimalno jedne osmine kredita koji pravne osobe žele dobiti od banke. Osnovni ulog od 2.500 kuna pokriva osnovne troškove koje banke inače naplaćuju kroz različite naknade. Znači, neće biti naknada za otvaranje i vođenje računa, izdavanje kartice, transakcije unutar Hrvatske, izvatke i slične usluge. Naravno, omogućeno je poslovanje po povlaštenim uvjetima sa svim drugim članovima Zaklade gdje potičemo da se, što je više moguće, transakcija obavlja među članovima.
PREPORUKA:  Informatika postaje obavezan predmet u osnovnim školama

Hoćete li oglašavati ove pogodnosti?

  • Marketing često prikazuje nestvarnu sliku, a mi to ne želimo. Jedini način kako se borimo protiv skeptičnosti je građenjem i transferom povjerenja, što bi se reklo od usta do usta, da ljudi budu upoznati s Etičnom bankom od onih kojima vjeruju, koji su se sami uključili i imali se priliku uvjeriti da je to dobra stvar. Ključna je osim toga i transparentnost. Kod nas svaki član može u svakom trenutku doznati bilo koju informaciju unutar Zadruge i Etične banke jer je to ključno za stvaranje povjerenja. Nećemo otkrivati koliki tko ima iznos na računu, ili podatke koji bi mogli ugroziti poslovanje klijenta i slično, ali će se uvijek znati tko su klijenti banke i za svaki kredit kome je odobren, u kolikom iznosu i s obrazloženjem zašto je to i društveno, ekološki i financijski pozitivno. Banka mora moći transparentno obrazložiti svaku svoju odluku da članovima bude jasno zašto je ona donesena.

Kakva ćete jamstva tražiti za kredite?

  • Za razliku od drugih banaka mi punu pažnju posvećujemo razumijevanju projekta, unutar Zadruge imamo eksperte iz najrazličitijih područja koji nam mogu pomoći shvatiti koje su financijske potrebe i kakva je poslovna logika svakog projekta i to nam je puno bitnije nego ono što je bitno komercijalnim bankama – imovina i kolaterala koja se može dati kao garancija. Etična banka za odobravanje kredita tražit će društvenu garanciju. Svatko od nas zna kome bi od svojih prijatelja, susjeda, poznanika posudio novac, a kome ne bi, tko je vjerodostojan, tko nije. Etične banke su prepoznale da je osobna reputacija, ugled u zajednici i ta, nazovimo je moralna garancija jednih ljudi za druge, izuzetno bitna i pouzdanija od bilo kakvog kolaterala. Kroz mrežu članova mogu se dobiti informacije do kojih komercijalne banke ne mogu doći jer nemaju te kanale nego samo gledaju papire, a tamo često ne piše baš sve potrebno za donošenje prave odluke.

Hoće li biti kredita i za fizičke osobe?

  • Postojat će krediti za sve osnovne životne potrebe; za stanovanje, primjereni automobil, opremanje stana, kupovinu bijele tehnike, za zdravstvene potrebe, potrebe obrazovanja. Neće biti poticanja zaduživanja kroz nenamjenske potrošačke kredite jer etične banke imaju i edukativnu misiju i smatraju da uloga novca nije stvaranje duga nego nove vrijednosti kroz proces kreditiranja tako da tu neće biti ulaska u minus niti kreditnih kartica niti nenamjenskih potrošačkih kredita. Pored toga, etična banka nikada neće ići do neke razine ugrožavanja egzistencije čovjeka svojim poslovanjem, no to se naravno ne odnosi na namjerne zlouporabe i prijevare gdje banka u interesu zaštite sredstava drugih članova koji rade na fer način svakako mora zaštititi svoje interese.

Moraju li se onda u banku prebaciti i sva primanja?

  • Ne moraju, iako to potičemo jer – ako nudimo usluge koje su bolje, povoljnije zašto bi netko bio ujedno i klijent neke komercijalne banke. Klijenti kojima primanja idu preko Etične banke svakako će imati povoljnije uvjete financiranja jer time i nama omogućavaju više kapitala za financiranje aktivnosti i taj se doprinos cijeni. Poduzeća čiji su zaposlenici članovi Zadruge u svakom će slučaju imati povoljnije uvjete financiranja nego drugi jer taj novac ostaje unutar istog kruga i jednostavno je matematički povoljnije i jeftinije banci financirati takvo poduzeće nego neko drugo. No, to mora biti na dobrovoljnoj bazi, bez nametanja takvih uvjeta.
PREPORUKA:  Prognoza UN: kako će izgledati Hrvatska za 33 godine

Hoće li klijenti Etične banke moći dizati novac s bankomata?

  • Banka će izdavati kartice koje mogu funkcionirati na bilo kojem bankomatu ili POS uređaju, a s nekim bankama pregovaramo i o tome da se s njihovih bankomata sredstva mogu podizati i bez naknade. Tamo gdje će se ipak morati plaćati, naknada će biti minimalna jer na taj trošak nećemo stavljati nikakvu maržu nego samo onoliko koliko će nas koštati ta usluga, a ti troškovi generalno padaju.

Zbog osnivanja etične banke vratili ste se u Hrvatsku iz Nizozemske gdje ste radili za komercijalne banke, možemo li takvu odluku uzeti kao dodatnu garanciju za uspjeh ovog projekta?

  • Pa iz te perspektive, možda, ali neke to može i odbiti kao ‘gle ovog luđaka, dok svi bježe van’… Recimo moji roditelji misle da sam poludio potpuno jer sam to napravio, ali to iskustvo rada u komercijalnom bankarskom sektoru i uvjerenost da je način na koji danas većina banaka funkcionira potpuno neodrživi model, i osviještenost da postoji nešto što je puno bolje i može biti bolje i za građane i za ekonomiju i za zapravo sve koji su u proces uključeni, to je bio nekakav motiv da se tome posvetim. Zadnje tri godine sam u Hrvatskoj i nije mi žao. Bila je to dobra odluka, iako su uvjeti rada i primanja neusporedivo lošiji. Ipak, ta uvjerenost da radimo dobru stvar svaki dan se obnavlja jer ljudi to prepoznaju, uključuju se i vjeruju u to, i iz toga kontinuirano crpimo novu snagu.

Zvuči kao utopija, a ljudi u Hrvatskoj ostaju skeptični prema takvim vijestima … 

  • Nije utopija, o tome govori iskustvo banaka koje tako posluju i funkcioniraju u različitim zemljama. To što radimo relevantno je ne samo za Hrvatsku što su već prepoznale relevantne državne institucije, već i u širem kontekstu. Kolegica Andrea Rosandić, koja je u našem nadzornom odboru, i ja članovi smo stručne skupine Europske komisije za društveno poduzetništvo jer je postalo jasno da nam je potreban novi pristup ekonomiji kako bismo riješili probleme što ih stvara klasična ekonomija; visoka stopa nezaposlenosti mladih, visoka zaduženost, depopulacija ruralnih sredina, narušavanje i zagađivanje okoliša, socijalna nejednakost… Društvena ekonomija prepoznata je kao jedan od stupova i prioriteta razvoja EU, a to zahtjeva i adekvatne financijske institucije koje podržavaju takav tip ekonomije tako da, iz te perspektive, etično bankarstvo tek dobiva na važnosti ne samo inicijativom i entuzijazmom onih koji su to prepoznali već postaje dio strukturne politike i planova EU i svih njezinih članica.
    IZVOR: Lupiga.Com

Odgovori