U Hrvatsku stiže 1600 migranata kojima država mora osigurati stan i posao

izbjeglice

Migrantska kriza nije zaobišla ni Hrvatsku, koja se poprilično dobro snašla u zbrinjavanju stotina tisuća izbjeglica i migranata kojima je odredište bio zapad i sjever Europe.

No ne treba se zavaravati da je kriza završila. Što će se događati u sljedećim tjednima ili mjesecima ponajviše će ovisiti o tome hoće li Turska nastaviti poštovati dogovor s EU-om o zadržavanju tih ljudi podalje od granica Unije. Odluči li Erdogan pogaziti dogovor (i odreći se milijardi eura koje dobiva zauzvrat iz EU-a), Hrvatsku čeka još jedan val izbjeglica, no ovaj put bi ih i kod nas mogle dočekati podignute ograde i zatvorene granice.

No u međuvremenu Hrvatska mora razmišljati i o svojoj obvezi koju je preuzela od Europske unije – moramo do 2017. godine zbrinuti 1617 migranata u skladu s Europskim programom premještanja migranata. Naša zemlja njima treba pružiti mogućnost boravka, zdravstvene zaštite, obrazovanja, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb te među ostalim i pomoć pri integraciji u društvo.

U hrvatskome se društvu čuju mnogi prosvjedi zbog toga, a kao glavni argumenti protiv spominju se loše gospodarsko stanje, demografska slika i nacionalni identitet.

 

Odgovor kritičarima
  • S obzirom na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, sve radno sposobne migrante trebalo bi uključiti u tržište rada i iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz njihova ljudskoga, kulturnoga i socijalnoga kapitala. Premda imigracija neće ukloniti negativne demografske trendove, mogla bi ih bar ublažiti. Napose svojim kulturnim, jezičnim i socioekonomskim obilježjima i potencijalom imigranti mogu pridonijeti obogaćivanju hrvatskoga društva u sociokulturnom smislu te ga učiniti u većoj mjeri multikulturnim – odgovaraju kritičarima oni koji smatraju da tim ljudima treba pružiti ruku i reći im “dobro došli”.
PREPORUKA:  Klerikalni desničari traže povlačenje reklame Erste banke jer 'potkopava temelje hrvatskog društva'

Vrijedi podsjetiti da je prva skupina migranata već stigla i smještena je u zagrebački hotel Porin dok im Hrvatska ne pronađe smještaj u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i socijalne skrbi, nedavno je pojasnio na koji način će se izbjeglicama tražiti posao u Hrvatskoj s obzirom na to da je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj odobreno 160 azila, a samo je sedam azilanata pronašlo posao.

  • Hrvatski zavod za zapošljavanje nositelj je mjera koje su usmjerene na što uspješniju integraciju tih osoba na tržište rada. Jedna od najvećih prepreka uspješne integracije izbjeglica – tražitelja azila je njihovo nepoznavanje hrvatskoga jezika. Prvi korak u pripremi za zapošljavanje je utvrđivanje koja je razina poznavanja hrvatskoga jezika potrebna nezaposlenoj osobi za radno mjesto za koje ima odgovarajuće kvalifikacije. U tom smislu HZZ će motivirati i uključivati nezaposlene osobe u programe učenja hrvatskoga jezika u obrazovnim ustanovama, i to prema potrebi posla koji traži. Nakon toga slijedi sastavljanje radnog profila putem intervjua i savjetovanja te izrada plana traženja posla, čiju bi realizaciju pratio dodijeljeni savjetnik za zapošljavanje.

Nakon uspješne pripreme za zapošljavanje osobu pod međunarodnom zaštitom potrebno je uputiti u proces posredovanja. Ako uobičajenim postupcima ne uspije u zapošljavanju, slijedi uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja u svrhu olakšanja zapošljavanja, ističe Bebić.

PREPORUKA:  Rafael: Misao za danas

 

Nedostaju propisi

Politička kriza u Hrvatskoj odgodila je donošenje Akcijskog plana za integraciju. Uz to, nedostaje nam i Migracijska politika za razdoblje od 2016. do 2018., a to je strateški dokument na kojem se Akcijski plan temelji. Potrebno je donijeti i Operativni plan za preseljenje i premještanje te Protokol o postupanju u integraciji.

Također, kako bi se olakšala integracija stranih državljana u hrvatsko društvo, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a provela je natječaj za projekt vladinog Ureda za ljudska i prava nacionalnih manjima kojim se traži partnera za provedbu mjera integracije migranata, a procijenjena vrijednost posla je 3,76 milijuna kuna. Među ostalim, od potencijalnih kandidata očekuje se da budu angažirani na edukacijskim treninzima u pružanju psihosocijalne podrške učenicima migrantima u obrazovnom sustavu i o radu s žrtvama trgovanja ljudima. Početak aktivnosti predviđen je za ožujak iduće godine, dok bi se program praćenja mjera integracije migranata okončao u svibnju 2018.

Jasno, s obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji zadatke koje nam je dala Unija nemoguće je provesti bez EU novca.

  • Iz europskog proračuna za migrante u Hrvatskoj do 2020. osigurano je čak 70 milijuna eura – kaže voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević. “Vjerujem da će Hrvatska taj novac znati iskoristiti. Kolike smo stotine tisuće izbjeglica smjestili prije 25 godina. Siguran sam da će to iskustvo, znanje i srce pomoći da i sada Hrvatska bude dobar primjer ne samo regiji nego i globalno”, poručio je Baričević.
PREPORUKA:  U najvećem turskom jezeru otkrivena tvrđava stara 3000 godina

Pitanje je, naposljetku, hoće li Europski program premještanja migranata preživjeti i hoće li zemlje EU-a uopće imati obvezu primiti migrante. Naime, mađarski predsjednik Janes Ader nedavno je najavio raspisivanje referenduma o prihvaćanju ili odbijanju obaveznih migrantskih kvota Europske unije koji će se održati 2. listopada. Pitanje će glasiti “želite li da Europska unija ima pravo propisivati obavezno naseljavanje nemađarskih stanovnika u Mađarsku bez pristanka parlamenta?”. Odluče li mađarski birači da to ne žele cijeli Junckerov plan o relokaciji 160.000 izbjeglica po zemljama EU-a pada u vodu.

Eduard SOUDIL/H

Odgovori