Na burzi je 290.000 nezaposlenih, a poslodavci traže uvoz 5.000 stranih radnika

HRVATSKI PARADOKS

U Hrvatskoj je na kraju siječnja 293.236 ljudi bilo registrirano na burzi. Istododobno, poslodavci traže strance pa prema evidenciji HGK, službeno je već podneseno 5000 zahtjeva za uvoznu radnu snagu.

I pritom nije problem u tome što poslodavci žele jeftinu radnu snagu; naprotiv, većina se svim silama trudi zaposliti ljude iz Hrvatske.

“Hrvatski nam je radnik još uvijek najjeftiniji”, kaže član uprave DIV-a Darko Pappo, prenosi Večernji. Brodosplit s projektima izgradnje brana za Veneciju i broj radnika s trenutačnih 2300 može povećati za još oko 300, no čini se da rijetko tko želi u varioce. Postoje prekvalifikacije za škverske, ali i za radnike s burze, no i dalje, tvrde u splitskom škveru, radnika nema dovoljno. “Bitno je naglasiti da strani radnici ne zamjenjuju i ne isključuju domaće, već osiguravaju rad za naše mehaničare, električare, sve one čija zanimanja nisu deficitarna”, ističe direktor ljudskih potencijala Uljanika Hrvoje Markulinčić.

Slična je situacija i u građevinskom sektorom, gdje nedostaje armirača, zidara, keramičara. Tvrtke nude i platiti prekvalifikaciju, no uzalud.

U Rovinju se gradi luksuzan novi hotel punom parom, odnosno, ne baš punom – jer šef radova nikako ne može pronaći dovoljno ljudi da ga grade.

Nema radnika da zidaju hotel, ali ni poslije…

“Nema ljudi. Mi smo učinili sve da ih pokušamo pronaći i nažalost nema odaziva”, žali se vlasnik KamGrada Drago Tin Kamenski, prenosi RTL.

PREPORUKA:  Nesebičan pothvat liječnika dokazuje da postoji i drugačija Hrvatska

Ni u transportu situacija nije bitno drugačija, no tamo je problem nešto drugačiji. Direktor La Loga Darko Vukadinović objašnjava da se njegova grana susreće s problemom odljeva kvalitetnih radnika. Procjenjuje da je samo u Njemačku otišlo oko 1000 najboljih vozača.

No možda najviše šokira što radnika nedostaje i u turizmu.

“Mi želimo zapošljavati domaće ljude s kojima nam je u konačnici i lakše raditi, ali ih teško nalazimo – poručila je i potpredsjednica Valamar Riviere Poreč Ivana Budin Arhanić. Turizam zapošljava oko 80.000 ljudi, a ubrzo će ih trebati još 20.000, naglašava.

 

Paradoks je još veći jer među evidentiranim nezaposlenima je čak 11.600 konobara i 9500 kuhara. Svi oni, uvjeravaju u zavodu za zapošljavanje, ne mogu ili neće popuniti prazna mjesta jer nailaze na prepreke.

“Bez obzira jesu li to znanja ili vještine ili kompetencija ili potrebno radno iskustvo za obavljanje određenih poslova ili motiviranost što je više na strani osobe koja traži posao nego poslodavca”, objašnjava ravnateljica HZZ-a Ana Jarallah Paun, prenosi RTL. Najviše je slučajeva gdje su, primjerice, radnici s kopna nespremni prihvatiti nesiguran sezonski posao na moru.

Ministarstvo u šoku

Zato, osim trenutnih dopuštenja za zapošljavanje stranaca, poslodavci traže od Ministarstva rada da promijeni zakon kako bi mogli zaposlisti stranog državljanja ako im Zavod za zapošljavanje ne osigura traženog radnika u roku od pet dana.

PREPORUKA:  Hrvatska na drugom mjestu na svijetu - po gluposti!

“Moram priznati da sam jako iznenađena cijelom situacijom u ovih mjesec dana što sam postala ministrica jer kraj toliko kvalitetnih ljudi na tržištu mi je nevjerojatno da se mora uvoziti radna snaga”, kaže ministrica rada Nada Šikić. Dodaje kako kane temeljito analizirati situaciju. U listopadu prošle godine bivša je vlast trebala raspisati kvote za zapošljavanje stranaca, no to još nije napravljeno. Nova ministrica rada tvrdi da odobravaju zapošljavanje stranaca, posebice u brodograđevnom i građevnom sektoru, no manje nego što to poslodavci traže.

Korijen je u obrazovanju

Mnogo je razloga za hrvatski paradoks gdje je  na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno više od 290 tisuća osoba, a na tržištu rada nedostaje oko pet tisuća radnika, no jedan od korijena problema je svakako i neusklađenost obrazovanja i tržišta rada.

Hrvatski učenici biraju trogodišnje strukovne škole tek kad ne mogu upisati ništa drugo. A tada im nije ni važno za koje zanimanje se školuju, jer će se, kažu, ionako pridružiti vojsci nezaposlenih na burzi.

“Jednostavno ne shvaćamo da je dobro strukovno obrazovanje temelj dobrog gospodarstva. Cijelo se vrijeme govori da strukovne škole upisuju učenici koji ne mogu postići dobar akademski uspjeh i da su nezainteresirani za struku”, ističe Mirela Lekić, šefice Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore.

PREPORUKA:  Pacijentu u lovranskoj bolnici ugrađeno rame izrađeno 3D tehnologijom

A smjerovi u školama za neka itekako tražena zanimanja jednostavno se ukidaju.

U svojim preporukama za upisnu politiku u 2016. HZZ sugerira školama povećanje broja upisanih u zanatska zanimanja, kao i njihovo stipendiranje. Na primjer: Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji HZZ za 2016. preporučuje povećanje upisa učenika u trogodišnje srednjoškolske programe kao što su limar, tesar, zidar, tokar, bravar, mesar, staklar, armirač, krovopokrivač i fasader. Od ove godine u slučaju Zagreba i Zagrebačke županije nužno je povećati upis u ukupno 16 školskih programa, od kojih se šest njih lani nije niti nalazilo na listi. To su pekar, elektroinstalater, krojač, podopolagač, zlatar i tapetar.

Odgovori