Čiji je veći?

Sisveti, Svi sveti, Sesvete ili Sisvete je dan koji se zapravo razvuče na dva do tri dana.
Blagdan Svih svetih dan je spomena na kršćanske mučenike i slavi se još od četvrtog stoljeća. Tada je to slavlje padalo na prvu nedjelju nakon Duhova, a tako se i danas zadržalo u pravoslavnoj crkvi. U katoličkoj crkvi je blagdan pomaknut na 1. studenog i to odredbom pape Grgura III., u 8. stoljeću.
Iako su u kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni kao svetkovina, tih dana svi idu na groblje, doista bez obzira na vjeru, i kako se još ono inače nabraja, i bez obzira na spol, seksualnu opredijeljenost, boju kože, socijalno stanje, visinu , težinu, opredijeljenost na izborima itd.

Osnova tih dana je da se ode na grobove naših najmilijih, očiste grobovi, grobnice, donese neko cvijeće, zapale svijeće.
Paljenje svijeća odraz je mišljenja da živi na taj način osiguravaju svjetlost i toplinu umrlima, ali i da je život na drugom svijetu odraz života na ovome i zbog toga treba umrlim dušama priskrbiti toplinu koju im daje svijeća te svjetlost kako bi duša pronašla svoj put u mraku.

PREPORUKA:  Porez na prdež

To je onaj službeni dio te priče.
Sad prijeđimo malo na poluslužbeni dio, na koji se nadovezuje Noć vještica.
Datum 1.studeni, kao dan na koji se obilježavaju Svi sveti, povezan je s drevnom keltskom svetkovinom Samhain. Ona je označavala početak nove godine, odnosno dane u godini kada se duše umrlih ponovno pojavljuju na zemlji. proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti. Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući…

PREPORUKA:  Ma 53 je OK

Eto imamo službeni dio priče, imamo poluslužbeni dio priče, a sad prijeđimo na realni dio priče.

A on izgleda ovako:
dođite na bilo koje groblje, u bilo kojem mjestu, gradu, općini, županiji, uglavnom, stvarno bilo koje groblje.
I slušajte malo razgovore na groblju, i shvatit ćete zašto većina ljudi dolazi na groblje.
Oni na groblje dolaze ogovarati, ili po domaće, tračati!

Naš aranžman je vekši od njihovoga, kaj se je zapil pa je ne mogel kupiti vekšega?
Si vidla, donesla je sam tri lampaša! Bi meje hodala k frizerki pak je mogla kupiti i već, itak joj je bil mož!
Si vidla Štefa, bil je sam 10 minot, kam mu se tak žuri kaj je ne mogel biti duže?
Pa kak ih je ne sram, mi smo kupili dvoje cvetje, a oni sam jeno! Kam mečejo te peneze?

Ja sam ovdje stavio kajkavske tračeve, jer su mi takvi još svježi u glavi, no znam da ih ima na svim dijalektima!

PREPORUKA:  Samo još jedan uobičajen tjedan

I što smo ono rekli, koliko je ono katolika u Hrvatskoj?
Sve vjernik do vjernika.
I to je odraz u kakvom društvu živimo.
Moralno smo jako nisko pali, a glumiti znamo za sve Oskare ovog svijeta!

čakovečko groblje

Odgovori